Središnja knjižnica za fiziku

PMF - Fizički odsjek
Bijenička c. 32, Zagreb
tel. 4605-523


 Početna
 



 Katalozi

Knjige

Ocjenski radovi

Časopisi

Katalozi drugih knjižnica

 
 Elektronički izvori

E-časopisi

Bibliografske baze podataka

E - arhivi preprinata

 
 Pretplata časopisa

Tekuća pretplata


Novosti iz knjižnice

Prinove knjiga

Fizičari - biografije i bibliografije

   
 
  
  


Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 1999. godinu


Naziv biblioteke: Središnja knjižnica za fiziku (SKF)
Naziv organizacije kojoj pripada: Prirodoslovno matematički fakultet (PMF)
Sveučilište u Zagrebu, Fizički odsjek
Adresa: Bijenička cesta 32 – p. p. 162, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. + 385  41  46 05 523
fax. + 385  41  46 80 336


Promjene u knjižničarstvu česte su, a posebno u posljednje vrijeme. Evidentna su nova shvaćanja o ulozi knjižnica u cjelokupnom društvenom sustavu. Mnogi smatraju da u knjižnici treba raditi osoba zdrava razuma s knjižničarskim iskustvom, ali sve se mijenja u situaciji kad korisnike treba zadovoljiti znanjem i uslugom. U obrazovnim ustanovama najčešći oblik prijenosa znanja jest usmena riječ. Ali i knjižnice obavljaju obrazovnu djelatnost uslugama, te pružanjem željene ili tražene publikacije.

Kako obaviti i naći najbrži i najjednostavniji način do korištenja publikacija, odgovornost pada najvećim dijelom na knjižničare. Za uspješan i dobar ishod nekog postavljenog zadatka, uz pravilno odabrane metode, potrebno je uložiti dovoljno truda.

Za potrebu ljudi da komuniciraju kroz prostor i vrijeme stvorena je knjiga. Knjižnica je stoga posljedica priopćenja, prijenosa i čuvanja. Knjiga, iako sazdana od tvari, duhovna je tvorevina. Knjigu ne posjeduje onaj tko je njezin vlasnik, nego onaj tko je ovladao, posvojio i osvojio njezin duh.

Te su ideje napisane na raznim materijalima od kamena, kosti, gline, drveta, lišća, voska, metala, papirusa, pergamene, tkanine, kože, papira i elektroničkog medija rezultirale knjigom kao duhovnom tvorevinom.

  • I Opći podaci, organizacijska struktura, funkcija i povijest Knjižnice


    • Knjižnica pripada grupi Sveučilišnih knjižnica, znanstvenih (studijskih) knjižnica i na neki način specijalnoj knjižnici zato što u svom fondu sadrži građu isključivo, najvećim djelom, iz oblasti fizike.
    Osnovana je 1876. godine objedinjavanjem triju zavodskih knjižnica:

      - Fizičkog zavoda (knjižnica je osnovana 1876)
      - Zavoda za teorijsku fiziku (knjižnica je osnovana 1920)
      - Zavoda za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti (knjižnica je osnovana 1961)

    Središnja knjižnica za fiziku je najstarija te vrste u Hrvatskoj s najstarijim časopisom iz fizike od 1799. godine, s dugim kontinutetom časopisa. Knjižnica je otvorenog tipa što zanači lagan pristup svim zainteresinam u Republici Hrvatskoj, a što nju razlikuje od nekih knjižnica pri institutima koje nemaju slobodan pristup, te korisnici moraju imati posebne dozvole. U skladu s tim naša knjižnica pruža usluge vrlo velikom broju znanstvenika i studenata, kako iz Zagreba, tako i iz drugih sveučilišnih središta Republike Hrvatske. Među ostalim nju posjećuju i strani znanstvenici, gosti sveučilišta.

    Središnja knjižnica za fiziku nastala je od tri zavodske knjižnice, te je u ovoj godini napravljen veliki napredak objedinjavanja građe. Svaka Zavodska knjižnica imala je svoju metodu rada, te je potrebno veliki dio građe rekatalogizirati i objediniti. Knjižnica posjeduje oko 15.000 veoma vrijednih naslova knjiga među kojima je najstarija iz 1658 godine, te oko 500 naslova časopisa isto tako velike vrijednosti. Te vrlo vrijedne zbirke treba sačuvati, a istovremeno i ponuditi najširoj javnosti, unijeti u računalne programe (veliki dio već je urađen) i uredno složiti da bi u svakom momentu bile dostupne korisnicima. Osim toga knjižnica ima vrijedne zbirke disertacija, magisterija i diplomskih radova. Kako je knjižnice Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku zapaljena u ratnom vihoru 1991. godine, u našoj knižnici su sačuvani neki radovi magisterija i disertacija, te knjiga izdanih s znanstvenih skupova.

  • II Prostor i oprema Knjižnice


    • Prostor knjižnice je veliki (350 m2 s tri zasebne prostorije i holom preuređenim za prijam korisnika) tako da ne postoji fizička mogućnost pokrivanja s dvije djelatnice, a građa se nalazi u svim prostorima u koje ulaze korisnici i treba je zaštititi.

    Veliki broj studenata u zadnje vrijeme opredjeljuje se za rad u čitaonici (26 radnih mjesta u studentskoj prostoriji i 26 radnih mjesta u profesorskoj prostoriji, ukupno 52 radna mjesta), te posuđuju knjižničnu građu za čitaonicu, pošto je literatura iz fizike za naše studente jako oskudna i skupa, pa im knjižnica pomaže u savlađivanju nastavnog plana i programa. Napominjemo da su radna mjesta u čitaonici svakim danom popunjena, a od 3500 upisanih studenata na Prirodoslovno matematičkom fakultet veliki broj njih je korisnik knjižnice plus studenti s ostalih fakulteta. Knjižnica ima veliki uticaj u formiranja novog znanstvenog potencijala Hrvatske.

    Oprema u knjižnici se nije bitno mjenjala od one koju je posjedovala u prethodnim godinama. Računalo PC 166 Intel Pentium, Inv. br. 28.704 dobiven 18. veljače 1998. preko projekta Prirodoslovlja pokvario se 24.06.1999. napadom virusa. Word je u cijelosti izbrisan, ali je sačuvana baza za unos časopisa koja se nalazila na tom računalu presnimljena na CD, a računalo prijavljeno za popravak. Kod opreme dobivene na ovaj način, od Ministarstva preko Instituta Ruđer Bošković, javlja se problem popravaka, jer nitko ne želi snositi račune troškova. Od tog datuma računalo nije popravljeno do kraja godine, tako da su poslovi u knjižnici stagnirali. U knjižnici se nalazilo samo jedno ispravno računalo na kojemu su se morali obavljati tekući poslovi, npr. obrada novih knjiga itd. Na pokvarenom računalu se nalazio program SAND za unos periodike tako da se periodika nije unosila do kraja godine, primjenjivala se stara metoda unosa u evidentne listove. U ovoj godini s fakulteta je otišao i sistem administrator pa su poslovi vezani za rad na računalima bili usporeni. Ovo sve doprinosi zaključku da u knjižnicama nastupa nova era u komunikacijama, računalana tehnika zauzima svoju veliku ulogu.

  • III Radno vrijeme i osoblje knjižnice


    • U knjižnici su radile dvije djelatnice s punim radnim vremenom. Knjižnica s čitaonicom je bila otvorena 40 sati tjedno za korisnike. Rad je bio organiziran u dvije smjene s tjednim ritmom promjena za djelatnice:

    • 1 magistar bibliotekarstva (VSS) sa položenim stručnim ispitom iz bibliotekarstva i završenim Filozofskim fakultetom - Ranka Schneider Kaić

    • 1 diplomirani profesor fizike (VSS) i u listopadu, 1995. godine položenim stručnim ispitom iz bibliotekarstva, voditeljica knjižnice - Ankica Valenta

    U ovoj godini Mr. sc. Ranka Schneider je bila često na bolovanju, a kako su korisnici to jest studenti naučili raditi u čitaonici angažirane su studentice demonstratori za zamjenski rad:

    • Kristina Šariri od 26.06 do 19.07.1999.

    • Jasmina Magdalenić od 26.06. do 19.07.1999.

    • Elzabeta Ćavar od 26.06. do 19.07.1999.

    Studentice su se smjenjivale i radili u istom danu po dva sata s dežurom za pultom i u čitaonici. Iako su korisnici odgovorni prema knjižnici ovu sigurnost smo uveli kako bi zaštitili vrijednu knjižničnu zbirku. Ovo potvrđuje da je u knjižnici nedostatan broj bjelatnika, jer ovaj prostor i građa s velikim brojem korisnika ne mogu pokriti dvije djelatnice.

    Godišnji odmor djelatnice su koristile zajedno od 02.08. do 31.08.1999. pa je knjižnica u tom periodu bila zatvorena. Mr. sc. Ranka Schneider Kaić bila je na bolovanju od 26.04. do 29.07.1999. godine. Ankica Valenta bila je na bolovanju od 02.11. do 23.12. 1999. Ostali dani su uredno odrađeni s izuzetkom zakonom odobrenih slobodnih dana.
    Pošto knjižnica iz gore navedenog zahtjeva veći broj djelatnika, poslan je pismeni zahtjev za otvaranjem novog radnog mjesta, ali nikada nismo u knjižnici dobili povratnu informaciju o rješavanju tog zahtjeva.

  • IV Fond Knjižnice na dan 31.12.1999. godine


    • U knjigu inventara u 1999. godini upisano je 456 (inventarni broj 4498 – inventarni broj 4042) novih knjiga. Knjige su nabavljene kupnjom, zamjenom i darom.
    Knjižnica je od fondacije SABRE dobila (odnosno kupila, jer se knjige plaćaju skromnih 10,00 kn, a CD 50,00 kn) 72 knjige i jedan CD iz astronomije.

    Nove knjige se uredno tehnički obrađuju te unose u bazu. Obrada knjiga vrši se po PACS klasifikaciji koja je primjerenija za ovu knjižnici u kojoj se nalazi građa isključivo iz fizike.

    U specijalnim knjižnicama veliki je problem kako adekvatno primijeniti jedan klasifikacijski sustav na fond knjiga i periodike koji slijedi najsuvremenija i najpoznatija dostignuća i rezultate jedne znanosti, konkrektno fizike. Potrebno je pregledati klasifikacijske sustave specijalnih shema. Primjena Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK ili UDC) donosi velike probleme. U razvoju fizike teorija pobija teoriju, razvijaju se nove grane (kaos, biofizika...), pa se mora ostaviti mjesta za nove pojmove.

    Danas se zna za oko 300 klasifikacijskih sustava. Velike klasifikacije koje pokrivanju cjelokupno ljudsko znanje bilo je teško izraditi da bi zadovoljile sve kriterije jednog uravnoteženog, znanstveno utemeljenog sustava. Jedna od njih – Univerzalna decimalna klasifikacija ipak se nije mogla uspješno primijeniti u specijalnim knjižnicama. Središnja knjižnica za fiziku obrađuje građu i po UDK klasifikaciji:

    Glavne tablice UDK
    UDK Opis
    0 Općenito
    1 Filozofija
    2 Religija, Teoliogija
    3 Društvene znanosti
    4 Filologija i lingvistika
    5 Matematika. Prirodne znanosti
    6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika
    7 Umjetnost. Arhitektura. Fotografija. Razonoda. Šport
    8 Jezici. Lingvistika. Književnost
    9 Zemljopis. Biografija. Povijest

    Fizika se nalazi u skupini 5, a dodavanjem brojeva od 0 do 9, sve se skupine dalje dijele na podskupine. Fizika se nalazi na drugom stupnju diobe na četvrtoj poziciji i ima simbol 53. Kvantna teorija nalazi se na šestom stupnju diobe i ima simbol 530.145 (UDK, 1985., str. 63).

    Najpoznatiji časopis "Physics Abstracts" počeo je pratiti razvoj moderne fizike i prvi započeo s objavljivanjem predmetne klasifikacije. U početku nije postojala jedna standardna shema, ali znanstvene grupe iz određene znanstvene grane, fizike, pristupile su stvaranju internacionalnog sustava za tako dinamično i fleksibilno područje. 1977. godine nastaje "INSPEC Classification" kao internacionalna klasifikacija za fiziku.

    U knjižnici se knjige obrađuju i unose u ISIS program pa je u ovoj godini u tu bazu uneseno 772 knjige. S obziroma na kvarove računala, ostale radove u knjižnici, bolovanja djelatnica, to je prilično mali broj unosa u ovoj godini.
    U Knjigu kopirane građe uneseno je 14 novih kopija koje se koriste samo za internu uporabu.

    Časopisi

    Problem s časopisima koji je bio aktualan u prethodnim godinama nastavlja se i u ovoj godini. Kao što je istaknuto, knjižnica je veoma bogata znanstvenim časopisima pa se bori da taj kontinuitet nastavi. Dopisivanja na relaciji Ministarstvo i dobavljači časopisa, Tamaris, Knjiga trgovina, se nastavlja. Znanstveno nastavno osoblje, naši korisnici, vrše pritisak na knjižnične djelatnike da se vrate ukinuti časopisi i da se ažurira redovitost u pristizanju časopisa. Arhiva knjižnice je ispunjena za tu godinu je ispunjena dopisima, molbama, žalbama i popisima časopisa. Svi pokušaji su bili bezuspješni i 1999. godina ostala je bez uplate časopisa. U knjižnicu su stizali samo časopisi koje dobivamo darom razmjenom i vlastitom uplatom.

    Diplomski, magistarski radovi i disertacije

    Za razliku od prethodne godine kada su upisane samo 54 jedinice ove građe u ovoj godini po Inventarnoj knjizi upisano je 113 radova (Inventarni broj 1086 – Inventarni broj 973). U ovako velikom broju ove vrste građe znatnu ulogu ima i knjižnica koja se bori da studenti dabiju propisanu literaturu po nastavnom planu i programu.

    Preprinti (pretisak)

    Ovaj oblik građe i dalje je u znatnom opadanju. U ovoj godini smanjen je i broj ustanova koje distribuiraju ovu vrstu građe, abroj upisanih jedinica u knjizi je 361 sveščić.

    Sivi tisak

    U 1998. godini ispunjen je upitnik za registraciju knjižnice u Evropski adresar knjižnica. Pretpostavka je da preko tog adresara knjižnica dobiva veliki broj sivog tiska.

    Časopisi s elektroničkim pristupom

    Pokušaji da se ostvari ovaj vid znanstvene komunikacije ostao je bezuspješan pošto nisu uplaćeni časopisi u tekućoj godini. Pristup se inače mogao dobiti po uplati tiskane verzije i slanjem uplatnog broja izdavaču koji je potom odobravao pristup elektronskim inačicama.

  • V Korisnici i posudba


    • Broj upisanih korisnika knjižnice u 1999. godini je bio 805, međutim daleko veći broj korisnika posjeti knjižnicu.
    Po pravilima knjižnice korisnici mogu posuditi najviše dvije knjiga na mjesec dana. Veliki broj knjiga ne ide van knjižnice, mogu ih posuditi samo za čitaonicu ili obaviti usluge kopiranja do 50 stranica iz knjige. Časopisi po pravilu ne bi trebali ići u posudbu, ali je teško korisnike koji su načili na posudbu te vrste građe naviknuti na tu zabranu. Noviji brojevi časopisa koji se nalaze na izložbenoj polici ne posuđuju se, a stariji brojevi mogu ići u kratku posudbu.

  • VI Ostali poslovi


    • Na incijativu akademika Vladimira Paara pokrenuta je stana izložba znanstvenih radova naših znanstvenika i suradnika. Izložba je predviđena da se nalazi u studentskoj čitaonici kako bi bila svakodnevno otvorena i dostupna studentima na pregledavanje. Postavljene su kopije znanstvenih članaka i njihav nestanak s izložbene police prestavlja interesk korisnika za određenim područjem iz fizike.

    Knjižnica je uključena u projekt ''Prirodoslovlje'', koji je u ovoj godini radio s manjim interesom, jer sredstva namjenjena za rad projekta za ovu godinu nisu bila uplaćena.

    Na fakultetu Elektrotehnika i računarstva održan je prvi veliki, konstruktivan i vrijedan seminar knjižničara. Novo vrijeme komunikacija treba da u Hrvatskim knjižnicama donese što prije i nove promjene. Seminar je bio u vremenu od 15.09. do 17.09.1999. godine. Seminaru prisustvovala Ankica Valenta.
    Ponovo je poslan zahtjev nastavnom vjeću o potrebi novih djelatnika u knjižnici, novoj opremi i novom pristupu knjižnici.


    U Zagrebu, 09.02.2000.

    Nastavnik za nadzor knjižnice:
    Prof. dr.sc. Dubravko Klabučar

    Voditeljica knjižnice:
    Ankica Valenta, prof.

    		 
    		  


    		Info

    		Za studente

    		Za knjižničare

    		Korisni linkovi

     
    		 O knjižnici

    		Povijest

    		Usluge

    		Pravilnik

    		Djelatnici

    		Godišnja izvješća

    		Statistika

     
    		 Aktivnosti

    		Izložbe

    		Seminari


    		Ostalo

    		Pitajte knjižničara

    		Skriptarnica

    		Webmasters

    Online prijevod
    www.bosiljak.hr

    Upišite pojam
    Engleski --> Hrvatski
    Hrvatski --> Engleski

    Središnja knjižnica za fiziku.
    URL: http://www.knjiznica.phy.hr