Izvještaj o radu 1998. godine


	Središnja knjižnica za fiziku	PMF - Fizički odsjek Bijenička c. 32, Zagreb tel. 4605-523
	Početna

Katalozi

	Knjige
	Ocjenski radovi
	Časopisi
	Katalozi drugih knjižnica

Elektronički izvori

	E-časopisi
	Bibliografske baze podataka
	E - arhivi preprinata

Pretplata časopisa

Tekuća pretplata

Novosti iz knjižnice

	Prinove knjiga
	Fizičari - biografije i bibliografije

Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 1998. godinu

Naziv biblioteke: Središnja knjižnica za fiziku (SKF)
Naziv organizacije kojoj pripada: Prirodoslovno matematički fakultet (PMF)
Sveučilište u Zagrebu, Fizički odsjek
Adresa: Bijenička cesta 32 – p. p. 162, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. + 385 41 46 05 523
fax. + 385 41 46 80 336

Dugo su vremena u svojoj povijesti knjižnice usluživale samo određen broj pojedinaca. Širenjem ideja prosvjetiteljstva broj knjižnica pa i broj korisnika znatno se povećao. Povijest knjižnica prati povijest knjige jer je zajedno s potrebom za pisanjem i zapisivanjem nastala i želja da se napisano sačuva na odgovarajućem mjestu. Umnožavanjem i prikupljanjem zapisa uočavala se potreba za prikladnim smještajem pohranjene građe, ali i za pomagalima kojima bi se brzo pronalazio oređeni primjerak.

Dana 21. travnja 1876. godine održana su prva predavanja iz prirodoslovlja na Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I, te se taj datum smatra danom početka trajne sveučilišne nastave iz prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu. Mnoge znanstvene, nastavne i stručne aktivnosti prirodoslovaca i matematičara od 1876.-1946. godine odvijale su se na Sveučilištu u Zagrebu, a od 1946. godine do danas na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Značenje je ovih znanstvenih disciplina u Hrvatskoj uočeno vrlo rano, pa stoga ne čudi što su one bile osnovane na samom početku rada modernog Sveučilišta, 1876. godine. Središnja knjižnica za početak svog osnivanja ima 1876. godinu koja je značajna za početak prirodoslovlja.

I Opći podaci, organizacijska struktura, funkcija i povijest Knjižnice

Knjižnica pripada grupi Sveučilišnih knjižnica, znanstvenih (studijskih) knjižnica i na neki način specijalnoj knjižnici zato što u svom fondu sadrži građu isključivo, najvećim djelom, iz oblasti fizike.
Osnovana je 1876. godine objedinjavanjem triju zavodskih knjižnica:

Središnja knjižnica za fiziku je najstarija te vrste u Hrvatskoj s najstarijim časopisom iz fizike od 1799. godine, s dugim kontinutetom časopisa. Knjižnica je otvorenog tipa što zanači lagan pristup svim zainteresinam u Republici Hrvatskoj, a što nju razlikuje od nekih knjižnica pri institutima koje nemaju slobodan pristup, te korisnici moraju imati posebne dozvole. U skladu s tim naša knjižnica pruža usluge vrlo velikom broju znanstvenika i studenata, kako iz Zagreba, tako i iz drugih sveučilišnih središta Republike Hrvatske. Među ostalim nju posjećuju i strani znanstvenici, gosti sveučilišta.

Središnja knjižnica za fiziku nastala je od tri zavodske knjižnice, te postoji veliki posao napraviti od nje jednu odsječku knjižnicu. Svaka Zavodska knjižnica imala je svoju metodu rada, te je potrebno veliki dio građe rekatalogizirati i objediniti. Knjižnica posjeduje oko 15.000 veoma vrijednih naslova knjiga među kojima je najstarija iz 1658 godine, te oko 500 naslova časopisa isto tako velike vrijednosti. Te veoma vrijedne zbirke treba sačuvati, a istovremeno i ponuditi najširoj javnosti, unijeti u računalne programe (veliki dio je već urađen) i uredno složiti da bi u svakom momentu bile dostupne korisnicima. Osim toga knjižnica ima vrijedne zbirke disertacija, magisterija i diplomskih radova.

Središnja knjižnica za fiziku unatoč problemima koje je imala u 1998. godini može se pohvaliti napretkom. Vodeći računa da je nastala od tri Zavodske knjižnice i velikom poslu koji je pratio objedinjavanje građe i za ovu godinu prati porast u svim njenim segmentima. Jedna od Zavodskih knjižnica koja je osnovana 1876. godine, je znak da knjižnica ima veliko bogastvo građe, dugu tradiciju u svom radu i veliku potrebu da se ta knjižna građa sačuva i zaštiti.

II Prostor i oprema Knjižnice

Prostor knjižnice je veliki (350 m2 s tri zasebne prostorije i holom preuređenim za prijam korisnika) tako da ne postoji fizička mogućnost pokrivanja s dvije djelatnice, a građa se nalazi u svim prostorima u koje ulaze korisnici i treba je zaštititi.

Veliki broj studenata u zadnje vrijeme opredjeljuje se za rad u čitaonici (26 radnih mjesta u studentskoj prostoriji i 26 radnih mjesta u profesorskoj prostoriji, ukupno 52 radna mjesta), te posuđuju knjižničnu građu za čitaonicu, pošto je literatura iz fizike za naše studente jako oskudna i skupa, pa im knjižnica pomaže u savlađivanju nastavnog plana i programa. Napominjemo da su radna mjesta u čitaonici svakim danom popunjena, a od 3500 upisanih studenata na Prirodoslovno matematičkom fakultet veliki broj njih je korisnik knjižnice plus studenti s ostalih fakulteta. Knjižnica ima veliki uticaj u formiranja novog znanstvenog potencijala Hrvatske.

Oprema u knjižnici nije se promjenila od one koju je imala u 1997. godini. Dobiveno je novo računalo s pripadajućom opremom od Ministarstva znanosti i tehnologije preko Instituta Ruđer Bošković, odnosno projekta Prirodoslovlje, dana 18. veljače 1998. godine. Radi se o računalu PC 166 Intel Pentium sa pripadajućom opremom (monitor Adi Provista 14, tipkovnica, miš). Inventarni broj računala je 28.704. Računalo je priključilo na mrežu tek 08.04.1998. godine kad se dobila dodatna oprema (HUB) za priključak više računala na mrežu.

III Radno vrijeme i osoblje knjižnice

Rad se obavlja u dvije smjene, tako da je knjižnica za korisnike otvorena cijeli dan. Pošto ima čitaonicu knjižnica se otvara od 9 sati prije podne i radi do 18 sati poslije podne, tako da se slabo poštuje uredno napisano i oglašeno radno vrijeme za posudbu i vraćanje građe. Korisnik često ne poštuje vrijeme predviđene za posudbu i vraćanje pa djelatnici umjesto vraćanja korisnika obavljaju potrebnu radnju. Zbog uslužnosti imamo dosta uredne korisnika koji postaju stalni korisnici čitaonice i knjižnice za vrijeme boravka na fakultetu, pa i poslije. Često se u diplomskim i drugim radovima nalazi zahvala knjižničnim djelatnicama.

Osoblje u knjižnici je isto kao u 1997. godini, mada je za rad u knjižnici potrebno više djelatnika. Na veći broj djelatnika knjižnica bi imala pravo i po važećim standardima, ali na zahtjev Kolegija Fizičkog odsjeka nema povratne informacije s Dekanata ili Ministarstva o otvaranju novih radnih mjesta za potrebe u knjižnici.

U knjižnici rade dvije djelatnice:

Ankica Valenta je radila cijele godine bez bolovanja s korištenim godišnjim odmorom, neradnim državnim praznicima i službenim izbivanjima. Godišnji odmor je koristila od 27. srpnja do 31. kolovoza 1998. godine. Ostalo joj je 6 dana godišnjeg odmora.

Mr. sc. Ranka Schneider Kaić koristila je bolovanje od 30. 11. do 06.12. 1998. godine, te od 14.12. do 31.12.1998. godine

IV Fond Knjižnice na dan 31.12.1998. godine

Uvidom u Inventar knjiga u ovoj godini fond je porastao za 336 novih primjeraka knjiga. Knjige su pribavljene kupnjom, zamjenom i darom. U ovoj godini su odobrena veća sredstva za nabavu knjiga (oko 30.000 kn), pa je nabavljen veći broj vrijednih knjiga koje su pohranjene i zaključane u ormar. Knjižnica je jadan dio tih knjiga imala samo kao kopije, te je ovom nabavom obogaćena vrijedna zbirka knjižnice. Te knjige studenti mogu koristiti samo u čitaonici.

Veći broj knjiga koje su provedene kroz knjižnicu u Inventarnoj knjizi kupljene sa s projekata pojedinih profesora, pa su iste sami zadužili i nalaze se u trajnoj posudbi kod njih. Knjižnica je od fondacije SABRE, 04.02.1998. godine dobila 80 knjiga, udžbenika, za studente.

Nove knjige se uredno tehnički obrađuju te unose u bazu. Obrada knjiga vrši se po PACS klasifikaciji koja je primjerenija za ovu knjižnici u kojoj se nalazi građa isključivo iz fizike. Kompjutorski je obrađeno 8975 knjiga u programu ISIS. Obrađene knjige se elektronskim putem (FTP-om) šalju u bazu na Institut Ruđer Bošković koji prerađuje zapise i postavlja u zajedničku bazu za pretraživanje.

Časopisi

Ukupan broj naslova časopisa u ovoj godini unesen u bazu SAND iznosio je oko 400 naslova. To je oko 90% časopisa koji se nalaze u knjižnici.
Knjižnica danas prima 88 naslova tekućih časopisa:

Nabava časopisa u Središnjoj knjižnici za fiziku

Način nabave	Ministarstvo	Razmjena	Pretplata	Dar	Ukupno
Broj naslova	41	17	15	15	88

The Physical Review A, B, C, D, E, Physical Review Letters i još neki naslovi časopisa u Središnjoj knjižnici za fiziku kompletni su i s najvećim brojem posudbi. Najveći je broj naslova diskontinuran ili ograničen na određeni period. Kod mnogih časopisa problematična su razdoblja od 1982. do 1984. godine, te 1991. do 1993. godine zbog restrikcije nabave od strane državnih organa i smanjenih financijskih sredstava fakulteta, ali i rata. Da bi kompletirali te časopise, slani su apeli ustanovama i našim znanstvenicima širom svijeta s popisom nedostatnih brojeva radi pomoći. Uspjeha je bilo. Međutim, Institut "Ruđer Bošković" je zahvaljujući naknadnim narudžbama osigurao kontinuitet od 120 naslova časopisa, pa je razvijena tješnja međuknjižnična posudba.

Prirodoslovno-matematički fakultet ne raspolaže namjenskim sredstvima za nabavu građe, te je najveći broj najvrjednijih časopisa iz fizike knjižnica primala zahvaljujući potpori Ministarstva znanosti i tehnologije.

Časopisi su u ovoj godini zadali obilan posao. Ministarstvo znanosti i tehnologije je u ovoj godini tražilo cjelovit popis tekuće periodike u knjižnici, bez obzira na vrstu nabave. Trebalo je za to napraviti nekoliko tablica o načinima nabave ove vrste knjižne građe s svim relevantnim podacima (naslov, ISSN, izdavač, grad, cijena u domaćoj i stranoj valuti i vrsta nabave. Obrađujući detaljno ove podatke na popisu tekuće periodike našlo se 108 naslova časopisa razvrstanih u četiri tablice (kupnja MZT, vlastitim sredstvima, darom i zamjenom). Prijedlogom nekih knjižnica s projekta Prirodoslovlje, bez odobrenja znanstveno nastavnog osoblja ustanove skinuta su tri naslova vrijednih časopisa. Knjižnica je za te naslove imala dugi kontinuitet i nalazili su se u čestoj posudbi. Također u tim časopisima naši znanstvenici su objavljivali svoje radove pa su bili neophodni u knjižnici. Vrijednost ukinutih časopisa iznosila je oko 30.000 DM što je predstavljalo umanjeno financiranje knjižnice od strane Ministarstva bez obrazloženja. Pročelnik (prof.E.Babić), nastavnika za nadzor knjižnice (prof. D.Klabučar) i voditelj knjižnice (A.Valenta, prof.) poslali su niz dopisa Ministarstvu znanosti i tehnologije za povrat bespravno oduzetih časopisa. Svi dopisi se nalaze u arhivi knjižnice.

Osim ovih potreba popisa časopisa za Ministrastvo, također je trebalo praviti iscrpne popise i česte reklamacije časopisa dobavljaču časopisa. Dobavljač časopisa u ovoj godini je Tamaris, koji je od prethodnih dobavljača preuzeo netočne podatke, te je ponovo nastalo neredoviti dolaženje časopisa i pojava duplikata.

Veliki broj duplikata koji je nastao spajanjem zavodskih knjižnica, izdvojen je i popisan te ponuđen Institutu Ruđer Bošković, Institutu za fiziku i ostalim zainteresiranim ustanovama. Najveći broj duplikata otpremljen je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.

Knjižnica je veliki broj časopisa dobila na dar, primjerice Časopise Il Nuovo Cimento i njegove sekcije darovao je profesor dr. Backenstass s Instituta za fiziku Univerziteta u Baselu. Stiglo je 158 uvezanih svezaka časopisa. Potrebno je napomenuti da knjižnica u svom fondu nije imala časopise iz astronomije i astrofizike te da je od profesora dr. Rakoša iz Beča dobila na dar velik fond tih časopisa. Darovano je oko 20 naslova većeg broja i volumena, a znatan broj od njih i danas kontinuirano stiže u knjižnicu.

S obzirom da znanstveni djelatnici traže brze i kvalitetne informacije u knjižnici, ona bi trebala dobivati redovitije i daleko veći broj časopisa nego što joj je sada odobreno od Ministarstva. U posljednje vrijeme sve veći broj studenata traži informacije putem časopisa. U nastavni je program uvrštena literatura iz časopisa, osim stranih jezika (engleskog, njemačkog i francuskog). Uključena je i u Seminar iz istraživanja u kvantnoj fizici, Seminar iz teorijske fizike, Uvod u diplomski rad iz fizike, Metodiku nastave fizike itd. Stoga bi trebalo veću pozornost posvetiti edukaciji studenata o korištenju znanstvene literature. Inače, edukacija se obavlja malim dijelom u nastavi te prigodno u knjižnici.

Diplomski radovi, magistarski i disertacije su uredno stizale. Ta vrsta građe unošena je u posebnu bazu obrađivana i stavljana korisnicima na uslugu. Ta baza se nalazila na starom računalu koje se često kvarilo, te je pod hitno trebalo zaštititi bazu. Po Inventarnoj knjizi upisane su 54 jedinke ove vrste građe.

Preprinti (pretisak) je u opadanju u odnosu na prethodne godine. Pojavom elektroničkog distribuiranja za ovom vrstom, nekada popularne, građe interes naglo pada.

Sivi tisak posljednjih godina je u porast. Mnogi žele reklamirati i oglasiti nove načine elektroničkog publiciranja, pa šalju kataloge, plakate i razne brošure. Knjižnica uredno pohranjuje navedeni materijal na izložbene kose police, a plakate oglašava na pločama namijenjenih tom vidu informacije korisnika.

Časopisi s elektronskim pristupom u ovoj godini po prvi put u knjižnici pokušava ostvariti prof. D. Klabučar. Na osnovu uplate tiskane verzije časopisa neke izdavačke kuće dozvoljavaju pristup i elektroničkim inačicama. Za ovu vrstu pristupa potrebno je izdavaču poslati uplatni broj časopisa, koji nam potom šalje lozinku za ulazak s određenog računala.

V Korisnici i posudba

Broj upisanih korisnika knjižnice u 1998. godini je bio 728, međutim daleko veći broj korisnika posjeti knjižnicu.
Po pravilima knjižnice korisnici mogu posuditi najviše dvije knjiga na mjesec dana. Veliki broj knjiga ne ide van knjižnice, mogu ih posuditi samo za čitaonicu ili obaviti usluge kopiranja do 50 stranica iz knjige. Časopisi po pravilu ne bi trebali ići u posudbu, ali je teško korisnike koji su načili na posudbu te vrste građe naviknuti na tu zabranu. Noviji brojevi časopisa koji se nalaze na izložbenoj polici ne posuđuju se, a stariji brojevi mogu ići u kratku posudbu.

Knjižnica obavlja usluge kopiranja studentima i naplaćuje po 30 lipa po kopiji.
Pošto je knjižnica oskudna s traženom literaturom postoji velika potreba kopiranja materijala za knjižnicu. Na taj način knjižnica je došla do tražene literature, ali je tu građu obilježila žigom "Interna uporaba" i daje na uslugu samo u čitaonici. Usluge kopiranja iz dana u dan naglo rastu, pa je potrebno što prije razmotriti primanje novog djelatnika u knjižnicu kako bi se kvalitetno uslužio korisnik. Jedan primjerak knjige ne ide u posudbu, a takvih knjiga je jako puno, pa ne čudi velika potreba usluga kopiranja. Osim toga knjižnica ima jedan dio građe pohranjene u Metodičkom praktikumu, pa su česte potrebe donošenja i odnošenja građe, te usluge kopiranja.

VI Ostali poslovi

Ostalo značajno za knjižnicu u 1998. godini:

Knjižnica je uključena u projekt "Prirodoslovlje", voditeljice Jadranke Stojanovski iz Instituta "Ruđer Bošković". Vezano uz taj projekt često se održavaju sastanci o čemu postoje zapisnici s tih sastanaka. Preko projekta Prirodoslovlje organizirana su dva stručna izleta. Pošto u Središnjoj knjižnici za fiziku rade dvije djelatnice svaka je bila na jednom stručnom izletu.
Baze knjiga i druga građa elektronskim putem šalju se u zajedničku bazu za Prirodoslovlje na web stranici IRB-a.
Stranica knjižnice koja se nalazi i ažurira preko IRB-a u ovoj godini dopunjena je novim podacima relevantnim za knjižnicu.

U Zagrebu, 28.01.1998.

Voditeljica knjižnice:
Ankica Valenta, prof.

Info

	Za studente
	Za knjižničare
	Korisni linkovi

O knjižnici

	Povijest
	Usluge
	Pravilnik
	Djelatnici
	Godišnja izvješća
	Statistika

Aktivnosti

	Izložbe
	Seminari

Ostalo

	Pitajte knjižničara
	Skriptarnica
	Webmasters

Online prijevod
www.bosiljak.hr

Središnja knjižnica za fiziku.
URL: http://www.knjiznica.phy.hr