Izvještaj o radu 1995. godine


	Središnja knjižnica za fiziku	PMF - Fizički odsjek Bijenička c. 32, Zagreb tel. 4605-523
	Početna

Katalozi

	Knjige
	Ocjenski radovi
	Časopisi
	Katalozi drugih knjižnica

Elektronički izvori

	E-časopisi
	Bibliografske baze podataka
	E - arhivi preprinata

Pretplata časopisa

Tekuća pretplata

Novosti iz knjižnice

	Prinove knjiga
	Fizičari - biografije i bibliografije

Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 1995. godinu

Naziv biblioteke: Središnja knjižnica za fiziku (SKF)
Naziv organizacije kojoj pripada: Prirodoslovno matematički fakultet (PMF)
Sveučilište u Zagrebu, Fizički odsjek
Adresa: Bijenička cesta 32 – p. p. 162, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. + 385 41 455 57 30 /106
fax. + 385 41 432 525

Uvod

Visokoškolske knjižnice prikupljaju, obrađuju, pohranjuju i daju na korištenje dokumente i obavijesti znanstvenog, obrazovnog i općekulturnog značenja.
Dugo su vremena u svojoj povijesti knjižnice usluživale samo određen broj pojedinaca. Širenjem ideja prosvjetiteljstva broj knjižnica pa i broj korisnika znatno se povećao. Povijest knjižnica prati povijest knjige jer je zajedno s potrebom za pisanjem i zapisivanjem nastala i želja da se napisano sačuva na odgovarajućem mjestu. Umnožavanjem i prikupljanjem zapisa uočavala se potreba za prikladnim smještajem pohranjene građe , ali i za pomagalima kojima bi se brzo pronalazio određeni primjerak.

I Opći podaci, organizacijska struktura, funkcija i povijest Knjižnice

Knjižnica pripada grupi visokoškolskih knjižnica, znanstvenih (studijskih) knjižnica i na neki način specijalnoj knjižnici zato što u svom fondu najvećim djelom sadrži građu iz područja fizike.
Središnja knjižnica za fiziku je najstarija te vrste u Hrvatskoj s najstarijim časopisom iz fizike od 1799. godine, s dugim kontinutetom časopisa. Otvorenog je tipa što znači lagan pristup svim zainteresiranim u Republici Hrvatskoj. To ju razlikuje od nekih knjižnica pri institutima koje nemaju slobodan pristup, te korisnici moraju imati posebne dozvole. U skladu s tim ova knjižnica pruža usluge vrlo velikom broju znanstvenika i studenata, kako iz Zagreba, tako i iz drugih sveučilišnih središta Republike Hrvatske. Između ostalog, posjećuju je i strani znanstvenici, gosti sveučilišta.

Osnovana je 1876. godine objedinjavanjem triju zavodskih knjižnica:

Središnja knjižnica za fiziku nastala je od tri zavodske knjižnice, te postoji veliki posao napraviti od nje jednu odsječku knjižnicu. Svaka Zavodska knjižnica imala je svoju metodu rada, te je veliki dio građe potrebno rekatalogizirati i objediniti. Knjižnica posjeduje oko 15.000 veoma vrijednih naslova knjiga među kojima je najstarija iz 1658. godine, te oko 500 naslova časopisa isto tako velike vrijednosti. Te veoma vrijedne zbirke treba sačuvati, a istovremeno i ponuditi najširoj javnosti, unijeti u računalne programe (veliki dio je već urađen) i uredno složiti da bi u svakom momentu bile dostupne korisnicima. Osim toga knjižnica ima vrijedne zbirke disertacija, magisterija i diplomskih radova.

II Prostor i oprema Knjižnice

Prostor knjižnice je veliki (350 m2 s tri zasebne prostorije i hodnikom preuređenim za prijem korisnika) tako da ne postoji fizička mogućnost pokrivanja s dvije djelatnice, a građa se nalazi u svim prostorima u koje ulaze korisnici i treba je zaštititi.
Veliki broj studenata u zadnje vrijeme opredjeljuje se za rad u čitaonici (26 radnih mjesta u studentskoj prostoriji i 26 radnih mjesta u profesorskoj prostoriji, ukupno 52 radna mjesta), te posuđuju knjižničnu građu za čitaonicu, pošto je literatura iz fizike za naše studente jako oskudna i skupa, pa im knjižnica pomaže u savlađivanju nastavnog plana i programa. Napominjemo da su radna mjesta u čitaonici svakim danom popunjena, a od 3.500 upisanih studenata na Prirodoslovno matematičkom fakultet veliki broj njih je korisnik knjižnice plus studenti s ostalih fakulteta. Knjižnica ima veliki uticaj u formiranja novog znanstvenog potencijala Hrvatske.

Dana 18.05.1995. godine instaliran je novi fotokopirni stroj, a stari je vraćen vlasniku, koji nam je dao stroj na uslugu s plaćanjem. Knjižnica obavlja usluge kopiranja studentima i naplaćuje po 30 lipa po kopiji i za taj novac nabavlja papir. Na stroju su dobivene dvije šifre za kopiranje tako da je jedna šifra iskorištena za naplaćivanje korisnicima, a druga kopiranje za potrebe knjižnice. Pošto je knjižnica oskudna s traženom literaturom postoji velika potreba kopiranja materijala za knjižnicu. Na taj način knjižnica je došla do tražene literature, ali je tu građu obilježila žigom Interna uporaba i daje na uslugu samo u čitaonici.

Usluge kopiranja (do 50 stranica iz knjige i članci iz časopisa koji se ne posuđuju) iz dana u dan naglo raste. Jedan primjerak knjige ne ide u posudbu, a takvih knjiga je jako puno, pa ne čudi velika potreba usluga kopiranja. Osim toga knjižnica ima jedan dio građe pohranjene u Metodičkom praktikumu, pa su česte potrebe donošenja i odnošenja građe, te usluge kopiranja.

Međuknjižnična suradnja u zadnje vrijeme izuzetno je pojačana sa Splitom, Osijekom, Rijekom, Siskom, Sarajevom i s knjižnicama unutar Zagreba. Potrebe kopiranja i slanja članaka zahtjeva dodatn posao.

Dana 07.04.1995. godine primljeno je novo računalo s printerom sa projekta "Prirodoslovlje". U knjižnici se nalazilo jedno staro računalo. Na novom računalu 07.07.1995. godine instalirana je Nova verzija ISIS-a za unos knjiga. Tu verziju je instalirao Zoran Bulbuk iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Istog dana je i sistem injžener Ljubimko Šimičić priključio računalo u knjižnici na mrežu. U okviru projekta "Prirodoslovlje" odobrena je pomoć za unos podataka u računalo, unose se samo knjige, a unosila ih je studentica informatike i bibliotekarstva Iva Pleić, o čemu postoji točna evidencija vremena rada na unosu i broju unesenih knjiga.
Ostala oprema u knjižnici ista je kao prethodnim izvješćima.

III Radno vrijeme i osoblje knjižnice

U knjižnici su do 15.10.1995. godine radile dvije djelatnice. Rad je bio organiziran u dvije smjene s tjednim ritmom promjena za djelatnice. Knjižnica s čitaonicom je bila otvorena 40 sati djedno za korisnike.
U knjižnici su radile dvije djelatnice s punim radnim vremenom:

Dana 15.10.1995. godine Đurđa Jureša napušta knjižnicu i odlazi na novo radno mjesto u Gradskoj knjižnici na Krvavom most. U Središnjoj knjižnici za fiziku ostaje jedna djelatnica, te knjižnica od tog datuma do kraja godine radi u jednoj smjeni.
Radni dani su uredno odrađeni u 1995. godini osim neradnih dana zakonom propisanih, te je Ankica Valenta koristila slobodne dane za polaganje ispita i godišnji odmor 23 radna dana. Đurđa Jureša je bila na bolovanju od 01.01. do 12.03.1995., te koristila 26 dana godišnjeg odmora.

IV Fond Knjižnice na dan 31.12.1995. godine

Ukupan broj naslova knjiga na kraju 1995. godine je 12.914, a naslova časopisa je 482 što ukupno predstavlja 13.396.

Knjige

U knjigu inventara u 1995. godini upisano je 151 prinova knjiga:

Knjižnica je od fondacije SABRE dobila 43 knjige, gdje su uključene i enciklopedije "World Book" - 22 sveska. Najveća nabava knjiga je bila iz fondacije SABRE. Nove knjige se uredno tehnički obrađuju te unose u bazu. Obrada knjiga vrši se po PACS klasifikaciji koja je primjerenija za ovu knjižnici u kojoj se nalazi građa isključivo iz fizike.

U specijalnim knjižnicama veliki je problem kako adekvatno primijeniti jedan klasifikacijski sustav na fond knjiga i periodike koji slijedi najsuvremenija i najpoznatija dostignuća i rezultate jedne znanosti, konkrektno fizike. Potrebno je pregledati klasifikacijske sustave specijalnih shema. Primjena Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK ili UDC) donosi velike probleme. U razvoju fizike teorija pobija teoriju, razvijaju se nove grane (kaos, biofizika...), pa se mora ostaviti mjesta za nove pojmove. Najpoznatiji časopis "Physics Abstracts" počeo je pratiti razvoj moderne fizike i prvi započeo s objavljivanjem predmetne klasifikacije. U početku nije postojala jedna standardna shema, ali znanstvene grupe iz određene znanstvene grane, fizike, pristupile su stvaranju internacionalnog sustava za tako dinamično i fleksibilno područje. 1977. godine nastaje "INSPEC Classification" kao internacionalna klasifikacija za fiziku. Pored toga, činjenica je da su za fiziku, toliko važnu za ostale znanosti, klasifikaciju izradili sami fizičari. Osim toga iza te klasifikacije stajala je velika institucija.
Danas se zna za oko 300 klasifikacijskih sustava. Velike klasifikacije koje pokrivanju cjelokupno ljudsko znanje bilo je teško izraditi da bi zadovoljile sve kriterije jednog uravnoteženog, znanstveno utemeljenog sustava. Jedna od njih – Univerzalna decimalna klasifikacija ipak se nije mogla uspješno primijeniti u specijalnim knjižnicama.

Glavne tablice UDK

UDK	Opis
0	Općenito
1	Filozofija
2	Religija, Teoliogija
3	Društvene znanosti
4	Filologija i lingvistika
5	Matematika. Prirodne znanosti
6	Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika
7	Umjetnost. Arhitektura. Fotografija. Razonoda. Šport
8	Jezici. Lingvistika. Književnost
9	Zemljopis. Biografija. Povijest

Skupina 4 bila je uključena do 1964. godine, kada je prebačena u skupinu 8. Skupina 4 još uvijek je nepopunjena.
Fizika se nalazi u skupini 5, a dodavanjem brojeva od 0 do 9, sve se skupine dalje dijele na podskupine.

Fizika se nalazi na drugom stupnju diobe na četvrtoj poziciji i ima simbol 53. Kvantna teorija nalazi se na šestom stupnju diobe i ima simbol 530.145 (UDK, 1985., str. 63).
U Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji skupina 53 Fizika iz 1985 proširena je i modificirana skupina 53 iz 1943. bez velikih razlika. To znači da UDK u skupini 53 Fizika održava stanje od prije pedeset godina. Kako između ondašnjeg i današnjeg fizikalnog pogleda na svijet postoje ogromne razlike to UDK skupina 53 Fizika možemo smatrati zastarjelom.
Klasifikacijska shema fizike i astronomije (Physical and Astronomy Classification Scheme - PACS) nalazi svoju primjenu u mnogim knjižnicama iz područja fizike, pa tako i u Središnjoj knjižnici za fiziku Prirodoslovno–matematičkog fakulteta u Zagrebu. U svakoj njenoj grupi ostalo je prostora za razvoj ili specijalizaciju, kao i za, u današnje vrijeme veoma popularnu pojavu interdisciplinarnost. Đurđa Jureša uvodi tu klasifikaciju u knjižnicu u dogovoru sa tadašnjim predstojnikom Zavoda za teorijsku fiziku.. Tematsko pretraživanje je postalo brzo i efikasno, a korisnika iz dana u dan sve je više u knjižnici, što pokazuju statistički podaci u godišnjim izvješćima.
Klasifikacijska shema fizike i astronomije - PACS
Klasifikacija se definira kao način uspostavljanja komunikacijskog koda za pretraživanje informacija.

Klasifikacijska shema za fiziku i astronomiju (Physics and Astronomy Classification Scheme) sastoji se od 10 osnovnih skupina za koje se koriste 2 (ili 4) numerička simbola u smislu decimalnih brojeva.

PACS tablica

PACS	Opis (hrvatski)	Opis (engleski)
00.	Općenito	General
10.	Fizika elementarnih čestica i polja	The Physics of elementary particle and fields
20.	Nuklearna fizika	Nuclear physics
30.	Atomska i molekularna fizika	Atomic and molecular physics
40.	Osnovna područja, uključujući i primjenu	Fundamental areas of phenomenology, including applications
50.	Fluidi, plazma i električna pražnjenja	Fluids, plasmas and electric discharges
60.	Kruta tvar: struktura, mehanička i termička svojstva	Condesed matter: structure, mechanichal and thermal properties
70.	Kruta tvar: električka svojstva, električna, magnetna i optička svojstva	Condensed matter: electric structure, electrical, magnetic and optical properties
80.	Križne discipline fizike i srodnih područja prirodnih znanosti i tehnologije	Cross-disciplinary physics and related areas of science and technology
90.	Geofizika, astronomija i astrofizika	Geophysics, astronomy and astrophysics

Glavne se skupine dijele na podskupine, sukladno razvoju disciplina i interdisciplinarnih odnosa, a svaka ima četveroznamenkasti simbol uključujući još neke znakove (npr. slova ili znak +) za dinamiku i međuodnose.

Časopisi

Kao što je istaknuto, knjižnica je veoma bogata znanstvenim časopisima. Najstariji časopis je iz 1799. godine, samo 9 godina poslije izlaženja prvoga specijaliziranog časopisa za fiziku - Annalen der Physik.
Tu je još i časopis "Jahresbericht ueber die Fortschritte der reinen, pharmaceutischen und technischen Chemie, Physik, Minerologie und Geologie" iz 1847. godine, izdan u Giessenu. To je godišnjak iz tehničkih dostignuća sa znanstvenom teorijama i obuhvaća više predmeta, a ima 1.367 stranica.
U ovoj godini veliki problem je bio u pristizanju tekućih časopisa. Časopisi su stizali na adrese raznih dobavljača. U posljednjima godina mjenjali su se dobavljači časopisa, pa su se u knjižnici gomilali nekada i dupli brojevi časopisa koji su pripadali Institutu Ruđer Bošković ili Institutu za fiziku. Dupli časopisi su uredno slani knjižnicama kojima su pripadali, a mi smo morali da tražimo često svoje brojeve. Tako je u rujnu velika pošiljka naših časopisa bila u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici koju je trebalo dovesti u knjižnicu. Veliki problem u redovitom dobivanju tekuće periodike posljednjih godina nastao je neurednim plaćanem pretplate.

V Korisnici i posudba

Broj upisanih korisnika knjižnice u 1995. godini je bio 927, međutim daleko veći broj korisnika posjeti knjižnicu. Srednjoškolci koji dolaze za potrebe maturalnih radnja se ne registriraju nego rade u čitaonici ili obavljaju usluge kopiranja potrebne im građe. Posuđeno je 1814 primjeraka knjiga, odnosno udžbenika. Po pravilima knjižnice korisnici mogu posuditi najviše dvije knjiga na mjesec dana. Veliki broj knjiga ne ide van knjižnice, zaštićena građa, mogu ih posuditi samo za čitaonicu ili obaviti usluge kopiranja do 50 stranica iz knjige. Časopisi po pravilu ne bi trebali ići u posudbu, ali je teško korisnike koji su naučili na posudbu te vrste građe naviknuti na tu zabranu. Noviji brojevi časopisa koji se nalaze na izložbenoj polici ne posuđuju se, a stariji brojevi mogu ići u kratku posudbu. Posudbi časopisa je bilo 1177, pa ukupna posudba knjiga i časopisa je bila 2.991.

Broj upisanih korisnika	927
Broj posuđenih knjiga	1.814
Broj posuđenih časopisa	1.177
Ukupno:	3.918

Iz fondacije "Otvoreno društvo" – SOROS stižu časopisi, gdje je jedan dio tih časopisa starih volumena, a jedan dio novijih brojeva. Evidencija tih časopisa dana je u Evidentnim listovima.
Program za unos knjiga je postojao, a programa za unos časopisa nije bilo. Preko projekta "Prirodoslovlje" 10 knjižnica s domaćim proizvođačem krenulo je u izradu tog programa. Krajem godine, točnije u 12 mjesecu, napravljena je i prva verzija tog programa koji je instaliran na računalima. U program, koji se zove SAND, počeli su se unositi tekući brojevi časopisa, a planira se u isti program unijeti i stari brojevi.

VI Ostali poslovi

Ostalo značajno za knjižnicu u 1995. godini:
- Knjižnica je uključena u projekt "Prirodoslovlje", voditeljice Jadranke Stojanovski iz Instituta "R. Bošković". Vezano uz taj projekt često se održavaju sastanci o čemu postoje zapisnici u arhivi knjižnice.
U listopadu instaliran je tekst o Središnjoj knjižnici za fiziku i ostalim knjižnicama uključenim u projekt "Prirodoslovlje" na mrežu s kratkim podacima na hrvatskom i engleskom jeziku.
Baze knjiga i druga građa pomoću disketa presnimava se i nosi u zajedničku bazu za Prirodoslovlje na IRB. Na temelju baze uključene u Projekt Knjižnica je primila 20 disketa.
U srpnju 1995. godine obavljen kompletan razmještaj preprinata i odbačeni stari brojevi, jer se taj vid građe čuva 4-5 godina u knjižnici. Također je izvršen razmještaj knjižne građe, časopisa i obrađenih knjiga, u čitaonicu za nastavnike.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici je održan seminar za CROLIST, od 13-18. i 27-29. ožujka 1995. kojem je prisustvovala Đurđa Jureša. Od 05.06. do 16.06.1995. godine održan je tečaj na "Srcu" za rad na računalima i tom tečaju su prisustvovale Đurđa Jureša i Ankica Valenta.
"Vjesnik bibliotekara" prihvatio tekst rada "Zbirka udžbenika u knjižnicama PMF-a" za broj 37(1994) br. 3-4 čiji je kooautor bila Đurđa Jureša.
Gđa Đurđa Jureša ponovo izabrana u Komisiju za klasifikaciju i predmetno označavanje pri Hrvatskom bibliotekarskom društvu. Konstituirajuća sjednica održana 19.06.1995. godine.

U Zagrebu, 26.01.1995.

Voditeljica knjižnice:
Ankica Valenta, prof.

Info

	Za studente
	Za knjižničare
	Korisni linkovi

O knjižnici

	Povijest
	Usluge
	Pravilnik
	Djelatnici
	Godišnja izvješća
	Statistika

Aktivnosti

	Izložbe
	Seminari

Ostalo

	Pitajte knjižničara
	Skriptarnica
	Webmasters

Online prijevod
www.bosiljak.hr

Središnja knjižnica za fiziku.
URL: http://www.knjiznica.phy.hr