Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 2005. godinu

Djelatnice:

Voditeljica Ankica Valenta, mr. sc.
valenta@phy.hr

Gordana Stubičan Ladešić, prof.
gordana@phy.hr

I. Organizacijska struktura knjižnice

Godine 1874. donijeta je odluka o trogodišnjem studiranju prirodnih znanosti i matematike na Mudroslovnom fakultetu. Raspisan je natječaj za profesora fizike i izabran Vinko Dvoržak. Od 1885. godine studij je proširen na četiri godine i iz njega se razvio Fizikalni (danas Fizički) zavod. Knjižnica Fizičkog zavoda najstarija je od spomenutih knjižnica (1876.) na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu, s građom isključivo iz fizike. Vinko (Čanek) Dvoržak prvi je izabrani profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, a prva nabavljena knjiga - Tyndall: "Das Licht", kupljena u knjižari Alberta Fiedlera, upisana je njegovom rukom u Inventarnu knjigu koja se nalazi u SKF.

Visokoškolska nastava iz fizike počinje u Zagrebu već u XVII. stoljeću. Isusovci su 1662. godine otvorili filozofski tečaj, a sličan je postojao i u drugim isusovačkim visokim učilištima u Europi. U prvoj godini studija predavala se logika s matematikom, a u drugoj fizika, a u trećoj metafizika. Prvi je profesor bio Stjepan Glavač (1627. – 1680.), a drugi Franjo Jambrehovich (1631. – 1703.), koji je svoja predavanja objavio 1669. godine u Beču pod naslovom Philosophia Peripatetica i upravo tu knjigu knjižnica je dobila od Nacionalne i sveučilišne knjižnice kao odobrenu kopiju, pa se sada u fondu knjižnice nalazi kao najstarija knjiga iz 1669. godine. Osim te knjige u knjižnici je sačuvan veliki broj i drugih vrijednih knjige iz fizike, najstarije je iz 1716. godine pa nadalje, te veliki broj vrijednih časopisa (najstariji iz 1799. godine, samo devet godina poslije izlaženja prvog specijaliziranog časopisa iz fizike).

O interesu za fiziku na ovim našim prostorima imamo mnoga svjedočanstva, npr.: ''Kada je nakon ukinuća Isusovačkog reda 1773. godine napravljen popis knjiga u knjižnici Akademije, našla su se na njemu i djela poznatih fizičara kao Mariottea, Boylea, Bernoullija i drugih. Prva Katedra za fiziku utemeljena je 1776. godine na Zagrebačkoj kraljevskoj akademiji znanosti.'' (Spomenica akademičkog senata, 1925.)

Hrvatski prirodoslovci i matematičari stekli su veliki međunarodni ugled stvarajući znanstvenu i opće kulturnu baštinu neprolazne vrijednosti. Znanstveni doprinos Hrvata općem razvitku znanosti bio je golem. Izložba ''Znanost u Hrvata : prirodoslovlje i njegova primjena : 19. lipnja – 31. listopada 1996. godine'' najveći dio građe koristila je iz ove knjižnice. Kao što je istaknuto, knjižnica je veoma bogata znanstvenim časopisima. 

Vrijedna i kvalitetna knjižna građa SKF-a snimljena po Inventarnim knjigama objašnjava i kvalitetan kadar iz fizike u Republici Hrvatskoj. Tu se nalazi veliki fond izuzetno vrijednih knjiga (Newtona, Pascala, Johannesa Keplera, Volte, Faradey, Ruđera Boškovića, itd., često i s potpisima samih autora (npr. Nikole Tesle, Mladena Paića, Zlatka Jankovića, Gaje Alage itd.). Koliko je tek znanstvenih radova napravljeno zahvaljujući korištenju građe ove knjižnice?

Središnja knjižnica za fiziku (SKF) preseljena je 1991. godine u nove prostorije na Bijeničkoj cesti 32, gdje je planiran budući prirodoznanstveni kompleks, a nastala je od tri zavodske knjižnice:

• Fizikalnog (Fizičkog ) zavoda (1876.)

• Zavoda za teorijsku fiziku (1920.)

• Zavoda za povijest i filozofiju znanosti (1961.)

Zavodske knjižnice nisu vodile stručne osobe sve do 1991. godine. U Zavodskim knjižnicama sveukupno poslovanje su obavljali administratori Zavoda, pretežno radnici sa srednjom stručnom spremom. Od njih se nije mogao zahtijevati stručna osposobljenost i stručno znanje. Istovremeno je ogroman i dragocjen fond neadekvatno obrađivan, nedostupan, često privatiziran, ukratko vrlo često izgubljen. Velika prednost je bila u tome što su nabavu građe vodili kvalificirani profesori, a sami su vodili i nadzor nad knjižnicom. Nedostatak takvog vođenja knjižnice je bio u tome što se ta nabavljena građa nije dalje adekvatno obrađivala i klasificirala po utvrđenim knjižničnim pravilima. Dolaskom stručnog osoblja u knjižnicu uvedena su nova pravila rada, po važećim međunarodnim standardima. Naprosto, SKF je modernizirana, a usluge su poboljšane. Napokon su i studenti mogli doći do željene literature, odnosno knjižnicom se koriste učenici srednjih škola (izrada maturalnih radnja) pa sve do nastavnog (diplomski, magistarski radovi i disertacije) i znanstvenog istraživačkog osoblja. Otvorena je čitaonica, omogućene usluge kopiranja (za članke iz časopisa), uvedena je obrada građe po PACS-ovoj klasifikaciji (stručna klasifikacija iz fizike), cjelodnevna otvorenost knjižnice, novi načini zaduženja knjižne građe, elektronski pristup punom tekstu članaka iz časopisa itd.

Po podacima u arhivi knjižnice, te Inventarnim knjigama, jedan dio starih časopisa, Središnja knjižnica za fiziku je ustupila Knjižnici IRB-a i Knjižnici na Institut za fiziku, zbog oskudice u prostoru.

Jednostavno načelo ustroja prirodoslovlja i matematike bilo je moguće samo uz dobro odabrane knjige, čuvane, sređene i obrađene, te pripremljene korisnicima na uslugu. Ali knjižnice su uvijek imale težak put svog nastanka, a mnogi znanstvenici kroz povijest znali su da su im knjižnice izuzetno važne i za njihov napredak veoma bitne.

Struktura bibliotečnog fonda prema znanstvenim područjima, koja uključuje publikacije iz opće fizike, metodike nastave fizike, teorijske i eksperimentalne fizike, primijenjene matematike, kemije, astronomije i astrofizike, povijesti, biofizike, filozofije i sociologije znanosti nije ravnomjerno popunjena. Pošto je fizika znanost s veoma brzim zastarijevanjem građe, i brzim razvojem, potrebna su velika sredstva da se to pokuša pratiti novim publikacijama u knjižnici.

Danas Središnja knjižnica za fiziku pripada Fizičkom odsjeku koji je u sastavu Prirodoslovno matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

Sva građa je digitalizirana i postavljena na mrežu (knjige, ocjenski radovi, časopisi se dnevno ažuriraju itd.), a člancima iz časopisima se pristupa preko osobnih računala. Cjelokupni knjižni fond može se pretraživati preko web adrese www.knjiznica.phy.hr . Ova knjižnica na zahtjev kvalitetnih korisnika zahtjeva i kvalitetan rad. Nova znanstvena tehnologija tako brzo napreduje da knjižničari moraju biti spremni na brze preobrazbe u svom poslu.

Elektronski pristup znanstvenim časopisima otvara novi odnos knjižnice i korisnika. Obrada elektroničke građe, načini njene pohrane i posudbe traže nove pristupe. Izrada novih baza preprinata za što bržu komunikaciju znanstvenika unutar jedne znanstvene zajednice također traži nove smjernice. Radi se na izradi novih baza za obradu CD-romova i DVD-a koji su sve češća građa knjižnice.

Broj korisnika iz godine u godinu raste. Podaci se mogu vidjeti na našoj web adresi: Statistički podaci i Godišnja izvješća. Praćenje statističkih podataka uvedeno je 2000. godine i do danas se uredno prati i ažurira na stranicama knjižnice.

II. Prostor i oprema

  Prostor Knjižnice nije se bitno mijenjao od prostora kada je knjižnica useljena. Knjižnica danas zaprema 350 m2 namjenski izdvojenog prostora u zgradi Fizičkog odsjeka. Obuhvaća tri prostorije s povezujućim hodnicima. Dvije jednake prostorije (s čitaonicom i spremištem) za znanstveno-nastavno osoblje i studente, prostoriju za knjižničarske djelatnike sa spremištem udžbenika i hodnikom koji povezuje sve prostorije i u kojem je informacijski pult, kopirni stroj te dio spremište. Knjižnica posjeduje 1.410 m polica, od čega je pod knjigama oko 1.200 m. Zbog oskudice u prostoru jedan dio kosih (izložbenih) polica pretvoren je u ravne police za smještaj knjižne građe. U 2006. godini planira se ugradnja novih polica za smještaj knjižne građe.

Tablica I. Prostor i oprema   

   Ostala tehnička oprema u knjižnici sastoji se od dva stara pisaća stroja koja su van uporabe, unajmljenog kopirnog stroja, kupljenog stroja za uvez, kolica i drugog sitnog inventara.
    Tri računala dobivena su preko projekta Prirodoslovlje posredstvom IRB-a i četiri računala s Fizičkog odsjeka.
   Dva računala s projekta Prirodoslovlje i jedno s Fizičkog odsjeka su van uporabe radi zastare. Jedno računalo s Projekta osposobljeno je za studente.

Nazivi računala koja su u funkciji:

1. STUDBIBL.


• Računalo dobiveno 18. veljače 1998. preko projekta Prirodoslovlje. Namjenjeno je korisnicima (studentima) i ograničen pristup Internetu. Na računalo je instalirana enciklopedija Encarta 2003. (interaktivni svjetski atlas, vodič za nastavni program, bilingvalni rječnici, tezaurusi i dr.). Karakteristike računala su:
  System: Micosoft Windows XP, Professional, Version 2002.
  Computer: Intel Pentium III procesor, 930 MHz, 128 MB of RAM.

2. VENERA.


• Računalo dobiveno 22. ožujka 2001. preko projekta Prirodoslovlje. Na tom računalu se nalazi: pristup novim programima za knjige i ocjenske radove putem Intraneta, web stranice, SSH - slanje gotovih web stranica knjižnice na server Sirius, pržilica i drugo. Karakteristike računala su: System: Micosoft Windows 2000.
  Computer: Intel(R) Pentium(R) 4 CPU 1500 MHz, AT/AT Compatibile, 130.544 KB RAM.

3. BARBIE.


• Računalo dobiveno 30. rujna 2002. kupnjom Fizičkog odsjeka. Na tom računalu nalaze se: novi program za knjige, program za posudbu knjižne građe korisnicima, novi program za ocjenske radove, popis duplikata časopisa, pržilica i drugo. Računalo služi kao server. Karakteristike računala su:
  System: Micosoft Windows 2000.
  Computer: Intel(R) Celeron(TM) CPU, 1100 MHz, AT/AT Compatibile, 523.760 KB RAM

4. KNJIZNICA


• Računalo dobiveno u listopadu 2003. kao dar MZT-a s Inventarnim brojem Fizičkog odsjeka. Na njemu se nalaze baze: upis časopisa u program Sandy, baza preprinata, narudžbe knjigadopisi (za Kolegij, MZT, Dobavljačke kuće i sl.), Izvješća i drugo..
  Karakteristike računala su:
  System: Micosoft Windows XP, Professional, Version 2002.
  Computer: Intel(R) Pentium(R) 4 CPU 2.40 GHz, 2.39 GHz, 256 MB of RAM.

III. Osoblje

    U knjižnici, kao i prethodnih godina, rade dvije djelatnice. Po standardima za visokoškolske knjižnice u Središnjoj knjižnici za fiziku trebalo bi raditi više osoba, to jest najmanje četiri osobe. Već godinama se od Ministarstva traži otvaranje novih radnih mjesta, ali sve ostaje bez uspjeha. S obzirom na prostor knjižnice, fond knjižne građe, broj korisnika koji je u stalnom porastu, čitaonicu i dr., dvije osobe su premalo da pokriju ovako veliki prostor i obave sve dnevne obveze u radu sve zahtjevnijeg knjižničnog poslovanja.

    Djelatnice i dalje rade u smjenama s tjednim ritmom promjene, tako da je omogućena otvorenost knjižnice cijeli radni dan od 8:00 do 18:00 sati. Ovaj ritam rada privukao je veliki broj stalnih studenata koji uče u čitaonici. Zbog povećanog broja korisnika i rada studenata u čitaonici ljetna zatvorenost knjižnice svedena je na minimum. Zbog korištenja godišnjih odmora knjižnica je bila zatvorena od 25. srpnja do 13 kolovoza 2005. godine.

Nastavnik zadužen za nadzor knjižnice bio je doc. dr. sc. Hrvoje Buljan do 01. listopada 2005., a zatim je izabran novi nastavnik prof. dr. sc. Marijan Mileković. Nastavnici su radili na koordinaciji knjižničnih potreba i Kolegija (Vijeća), a posebnu pozornost su posvetili nabavi znanstvenih časopisa. Tako je primjerice Hrvoje Buljan, osim dopisa za MZOŠ, pisao i samim izdavačima znanstvenih časopisa s zamolbom o pristupu bazama podataka za koje će MZOŠ naknadno platiti.

Djelatnice:

v     Ankica Valenta, prof. fizike, bibliotekar, mr. sc. – imala je godišnji odmor 30 radnih dana, a koristila je 14 dana (od 25. srpnja do 13. kolovoza 2005.), te je ostalo 16 neiskorištenih dana. Nije koristila dane bolovanja.

v     Gordana Stubičan Ladešić, prof., dipl. knjižničar, - otišla je na godišnji odmor, a poslije toga otvorila je bolovanje do kraja godine (čuvanje trudnoće).

Pomoćno osoblje (ročnici):

• Lino Schildenfeld, sin Janeza, rođen u Šibeniku (adresa: 8 Dalm. Udarne Brigada 42) obavljao je služenje civilne službe  u SKF od 22. studenog 2004. do 22. srpnja 2005.
• Dalibor Novak, sin Vaclava, rođen Sarajevu, državljanin HR (adresa: Garešnica, Tomašica 144) obavljao je služenje civilne službe u SKF od 22. studenoga 2004. do 22 srpnja 2005.
• Hrvoje Šušak, sin Marka, rođen u Zagrebu (adresa: Prilaz V. Brajkovića 3) započeo je s obavljanjem služenja civilne službe 26. rujna 2005. i služenje se nastavlja u 2006. godini (8 mjeseci).

    Novaci su radili u dvije smjene s tjednim ritmom promjene, uvedeni su u rad knjižničnog poslovanja, te se s njima postupalo po naputcima ''Prava i dužnosti civilnih ročnika (iz zakona o civilnoj službi – NN br. 25/03)''. Obavljali su poslove: uređivanje knjižnice, obavljanje revizije knjižnog fonda, rad s korisnicima, skeniranje i fotografiranje raritetne građe, unos knjiga u baze podataka, pretraživanje baza podataka, uređenje web stranica, održavanje informacijskih servisa, izrada novih informacijskih servisa i sl. Novaci su zaslužili izvrsne pohvale za obavljene radne zadatke

Ostalo osoblje:

     Osim navedenog osoblja veliku pomoć pri radu s računalima (održavanje) i na izradi i unapređenju postojećih baza doprinosi Nikola Paljetak. Napravio je novi web pretraživač, web pretraživač po godinama, novi pretraživač za časopise, slike knjiga u katalozima i sl.

     U 2005. godini ukupan broj radnih dana bio je 219, a neradnih 146 (subote, nedjelje, blagdani i neradni dani).

Tablica II. Kalendar 2005. godine

IV. Ukupan fond knjižne građe

    Knjige

Ukupan broj knjižne građe iskazan je na temelju inventarnih knjiga ili popisa. SKF je nastala objedinjavanjem fondova Zavodskih knjižnica. Preseljenjem 1990. u nove prostore počela je revizija knjižne građe. Od te godine pa do danas kontinuirano je praćen priliv nove knjižne građe, te paralelno s tekućim poslovima radilo se na reviziji stare građe. Pomak je učinjen 1994. otvaranjem baza za unos u računala, odnosno, računalnom obradom. Poseban pomak nastaje (2001) izradom novih baza i programa za unos i obradu knjižne građe koji su izradili Gordana Stubičan Ladešić i Nikola Paljetak. Knjižna građa je sustavno prikupljana i ponovno računalno obrađivana. Revizijom starih kataloga i evidencija utvrđeno je da se jedan dio te građe (posebno časopisa) nalazi u knjižnicama Instituta Ruđera Boškovića i Instituta za fiziku. Tražen je povrat zadužene knjižne građe od djelatnika Fizičkog odsjeka i vanjskih korisnika. Povučena je sva građa iz kabineta, Metodičkog praktikuma, predavaonica, spremišta i dr., te obrađivana po novim pravilima i standardima. Revizija i otpis rađen je po Pravilniku o reviziji i otpisu knjižne građe (NN od 6. ožujka 2002. br. 21 – str. 1056). Nije korišteno zatvaranje knjižnice, nego je otpis rađen paralelno s tekućim poslovima i izvršena je revizija i otpis od 1876. do 2005. godine.
Početkom 2005. završen je posao s revizijom i otpisom knjižne građe i s tom godinom pratit će se dalje po Pravilniku

Tablica III. Popis i vrijednost otpisane knjižne građe (1876. – 2005.)

U SKF ima jedan dio zastarjele građe, popis iste (po Članku 9. navedenog Pravilnika) šalje se u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK). To je građa Zavoda za povijest i filozofiju znanosti i ukupno je otpisano 1.397 jedinica (naslova knjiga). Ako NSK ne bude zainteresirana za navedenu građu ona se može poslati na preradu papira.
Iz fondacije SABRE smo nabavili 40 novih knjiga. Mnoge od knjiga su imale dodatnu građu kao što su diskete, CD ili DVD.

 Časopisi. Tiskane inačice časopisa za 2005. nisu stigle u knjižnicu i upitno je da li će se dobiti za ovu godinu. Najveći dio tekućih časopisa (46 naslov) pretplaćena su potporom MZOŠ-a Republike Hrvatske. Ostali dio tekućih časopisa stiže plaćanjem vlastitim sredstvima Fizičkog odsjeka, razmjenom i darom.

Osim tiskane forme časopisa MZOŠ osigurava i on-line pristup časopisima kod izdavača ili drugih baza podataka. Ovu pogodnost dobivanja časopisa u punom (full) tekstu, s osobnog računala, ubrzava protok informacija i zadovoljava korisnike, ali prekid pristupu bazama bio je često zatvoren zbog nepodmirenih računa. Sve informacije vezano za elektronski pristup časopisima nalaze se na adresi web stranice i svakodnevno se prate i ažuriraju sve relevantne promjene. U 2005 bilo je većih problema s pristupom časopisima. Početkom godine imali smo pristup ScienceDirectu, te je pristup zatvoren u ožujku. Baze časopisa u full tekstu plaćene su potporom MZOŠ-a u travnju, a pristup punom tekstu časopisa bio je do 31. srpnja. Drugi dio godine korisnici su bili uskraćeni za pristup punom tekstu članaka iz časopisa, imali su samo pristup sažetcima.

U toku godine rađeno je nekoliko izvještaja za MZOŠ o nabavi časopisa. Pokušalo se napraviti reda na nivou Hrvatske o nabavnoj politici te vrste knjižne građe, ali bez uspjeha.

Krajem godine održan je sastanak predstavnika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Instituta za fiziku i Instituta Ruđera Boškovića i pokušalo se iznaći rješenje o nabavi časopisa. Sa održanog sastanka poslan je zahtjev MZOŠ-u s obrazloženjem nabave stranih znanstvenih časopisa.

Tablica IV. Način nabave časopisa u 2005. godini

U listopadu Gordana Stubičan Ladešić  je uredila i pripremila novu online bazu časopisa za djelatnike Fizičkog odsjeka kao i za sve korisnike naše knjižnice. Nova baza sadrži sve linkove časopisa i preko nje se može doći do potrebne informacije. Svi časopisi koje knjižnica prima potporom MZOŠ-a su bili na jednom mjestu, te osim njih mogu se čitati i časopisi koje baza nudi besplatno (oko 9.800 naslova).
Baza se zove EZB - Elektronische Zeitschriftenbibliothek (Electronic Journal Library) i Fizički odsjek je postao jedna od 325 institucija koje ju koriste. Samo dvije institucije u Hrvatskoj su njezine članice – Fizički odsjek i druga institucija je Institut Rudjer Boskovic.
Baza nudi  i časopise drugih izdavača:

1. American Physical Society - 8 naslova

2. Science Direct - 1.800 naslova

3. Wiley Interscience - 222 naslova

4. Springer - 1.300 naslova,  Institute of Physics itd. 

U ovom trenutku baza sadrzi 23.967 naslova. 

EZB bazi mozete pristupiti preko web stranica Sredisnje knjiznice za fiziku - http://www.knjiznica.phy.hr.

Tablica V. Ukupan fond knjižne građe na dan 31.12.2005.

Preprinti. To je oblik građe koje institucije razmjenjuju međusobno, to jest prije nego je građa otisnuta u nekom od javnih sredstava priopćavanja (knjigama, časopisima, zbornicima i dr.). Vrijeme čuvanja ove vrste građe je oko 4 godine. Pošto se ova vrsta građe u SKF obrađuje računalno, odlučeno je trajno čuvanje zbog velikog opadanja priliva te građe. Mada veliki dio ove građe nađe brzo svoje mjesto u znanstvenim časopisima ili drugim publikacijama namijenjenim znanstvenom sporazumijevanju. Ovaj oblik knjižne građe u stalnom je opadanju. Pojava računala i elektroničkog pristupa bazama podataka u mnogim institucijama dovela je do smanjenja ovog tipa informacija znanstvenika. Veliki broj preprinata prestao je stizati u knjižnicu. Bez obzira na brze promjene ovom vidu informacija interesantan je podatak da je u ovoj godini porastao priliv te vrste građe s 231 jedinica u 2004. godini na 327 jedinica u 2005. godini (ili npr. 1992. stiglo je 1.750 jedinica).

B. Izvješće o poslovanju u dotičnoj godini (2005)

1. Prinova građe

Tablica VI. Prinova knjižne građe na dan 31.12.2005. godini

* Sivi tisak. U knjižnicu redovito stiže veliki broj plakata sa znanstvenih skupova, prodajnih kataloga, i ostale građa koja pripada toj grupi, te se uredno izlaže i pohranjuje na police određene za tu namjenu. Osim ove vrste tiska, u knjižnicu pristiže veliki broj obavijesti o elektroničkom tiskanju knjiga i časopisa. Ovaj dio građe se ne evidentira. Vrijednost te građe je ograničena na određeni vremenski period, te po isteku vremenske važnosti građa se skida s polica.

2. Broj korisnika

Studentima je knjižnica otvorena od 8:00 do 18:00 sati. Raspored rada unutar knjižnice uredno je istaknut na oglasnoj ploči. Studentska čitaonica radi s 26 mjesta za sjedenje; međutim u posljednje vrijeme pojačan je rad studenata u knjižnici, pa im se omogućilo otvaranje i profesorske čitaonice s još 26 mjesta.

U 2005. godini predloženo je Znanstveno nastavnom vjeću nabavljanje većeg broja udžbenika za studente jer je nesklad između literature propisane nastavnim planom i programom i postojećim udžbenicima u Knjižnici.

Veliki broj studenata s PMF-a (oko 3500) korisnici su knjižnice, pa je još uvijek nedostatan broj udžbenika. U knjižnici se obavezno ostavljaju dva primjerka za čitaonicu i usluge kopiranja (do 50 str. iz knjige). U bazi programa posudbe upisano je ukupno 2.789 korisnika s 31.12.2005.
Čitaonica je stalno popunjena korisnicima i velik broj publikacija koristi se u njoj za čitanje.

Tablica VII. Evidencija broja korisnika i posuđene građe 2005. godini

Evidentno je za ovu godinu da je smanjen broj korisnika i posuđenih knjiga. Statistika evidencije broja korisnika i posuđene knjižne građe nalazi se detaljno  na web adresi: www.knjiznica.phy.hr/statistika.htm . Ta evidencija se vodi u knjižnici od 2000. godine pa se promjene ažuriraju svake godine na web stranicama knjižnice.

3. Cirkulacija fonda

 U međuknjižničnoj posudbi, a posredstvom NSK-a, najveći broj knjiga i članaka stigao je iz British Library i Berlinske knjižnice. Postignut je veliki napredak i u međuknjižničnoj posudbi jer se neki članci dobivaju preko e-maila u PDF formatu u roku od 2 sata do 1-2 dana. Knjižnica se ove godine registrirala u bazu međuknjižnične posudbe na Institutu Ruđer Bošković (naziv baze je SEND). Preko te baze u 2005. posuđeno je 17 jedinica knjižne građe.

Tablica VII. Cirkulacija fonda

4. Baze na računalima i njihovi podaci

• Nova baza u Accessu za unos knjiga i pretraživač koje su izradili  Gordana Stubičan Ladešić i Nikola Paljetak.

• Baza za unos disertacija, magistarskih i diplomskih radova i pretaživač istih.

• Baza za upis korisnika s posudbom knjiga koju su uradili Gordana Stubičan Ladešić i Nikola Paljetak.

• Baza za upis časopisa Sandi plus. Ova baza se popunjava zbog slanja prinova časopisa u zajednički katalog Prirodoslovlja. Tekući časopisi se dnevno ažuriraju na web stranici.

• Baza za posudbu časopisa. U 2005. godini nismo dobili tiskane inačice časopisa pa je posudba časopisa bila izuzetno mala. Časopisi se ne posuđuju van knjižnice. Izuzetak čine stariji brojevi časopisa samo djelatnicima FO.

• Baza za narudžbu knjiga.

• Baza duplikata časopisa.

• Baza preprinata. Ova baza još nije pripremljena za postavljanje na web stranicu s pretraživačem, pa je još u radu.

• Podaci iz baza ugrađeni su u gore navedene tablice.

5. Web stranice / podaci

 Prva web stranica je postavljena 11.07.2002. Stranica se par puta mijenjala. Novi izgled kvalitetne web stranice izradila je Gordana Stubičan Ladešić, te je u 2005. godini web stranica proširena s novim linkovima. Novi linkovi: fizičari, izložba, dogodilo se, baze časopisa, dopunjeni katalozi knjiga i časopisa i sl. Adresa: www.knjiznica.phy.hr  .

6. Financiranje knjižnice ( za podatke koji su dostupni)

Dostupni podaci su uneseni u gore navedene tablice, a ostali se mogu naći u računovodstvu Dekanata, pošto knjižnica djeluje u sastavu PMF-a. Knjižnica naplaćuje usluge kopiranja korisnicima (do 50 str.) i zakasnine. Od tog novca podmiruje poštanske troškove i ostale sitne potrebe knjižnice. U ovoj godini izrađeni su bookmarkeri (603,90 kn) kao reklamni i propagandni materijal knjižnice.

7. Sudjelovanje knjižnice i knjižničnog osoblja u znanstvenim projektima

• Projekt Sustav znanstvenih informacija (Prirodoslovlje). Svrha je projekta izgraditi informacijski sustav kao podršku znanstveno-istraživačkom radu te akademskoj izobrazbi u RH. Informacijski sustav čine podsustavi znanstvenih područja (klasifikacija MZOŠ RH), a grade ih knjižnice čiji fondovi djelomice ili u cijelosti pripadaju određenom području. U tijeku godine projekt je prestao s radom.

• Tempus projekt (Koordinator: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Partneri: Sveučilište u Zagrebu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i CARNet).– Sveučilišni knjižnični sustav. Prvi sastanak je održan 17. veljače 2005. Izabrana radna skupina za posudbu (Marina Mihalić, Vesna Golubović i Ankica Valenta). Program Europske zajednice sa ciljem osiguranja pomoći tranzicijskim i reformskim procesima u sektoru visokog obrazovanja u zemljama partnerima. Osnovane su radne skupine. Studijski boravak u Finskoj. Održano je niz radionica. Definirana je prva verzija modela. Održavani su redoviti sastanci radnih skupina. Ankica Valenta član skupine za posudbu knjižne građe.

Web adresa:

http://europa.eu.int/comm/education/programmes/tempus/index_en.html

8. Sudjelovanje knjižnice dodiplomskoj postdiplomskoj nastavi i ostalo

Svojim fondom, uslugama, posudbama, radnim vremenom, čitaonicama i sl. knjižnica sudjeluje u nastavnom procesu. Na prijedlog znanstveno-nastavnog osoblja Fizičkog odsjeka,  IRB-a i IFS-a nabavljene su knjige za postdiplomski studij. Knjige su svrstane u posebnu skupinu za postdiplomski studij ne posuđuju se van knjižnice, te su tako dostupne svim predavačima tog studija kao i studentima. Knjižničari ove knjižnice ispunjavaju svoju obvezu kao stručnog suradnika u natavi.

Dana 08. studenoga 2005. u knjižnici je održana promocija knjige prof. dr. sc. Dubravka Klabučara: Kvantni start: oprezni Planck i radikalni Einstein. Knjigu su predstavili: Matko Babić, prof, urednik knjige, dr. sc Tihomir Vukelja i sam autor. Predstavljanje je bilo popraćeno projekcijama iz knjige. Zainteresirani posjetitelji knjigu su mogli kupiti uz prigodan popust.

9. Sudjelovanje knjižničnog osoblja na znanstvenim i stručnim skupovima

Knjižnice novog doba zahtijevaju brze promjene pa je knjižnično osoblje aktivno uključeno i sudjeluje na skupovima:

• 7. Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica ''Partnerstvo u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama ''Opatija 21.04.2005. (prisustvovala Ankica Valenta)

•  Znanstvena tribina Matice Hrvatske, predavanje: Einsteinovo nasljeđe (prof. dr. sc. Goran Pichler) 22. rujna 2005. (prisustvovala A. Valenta)

• 14. DANI FRANE PETRIĆA: Teorija relativnosti i filozofija, Cres, 25.09.2005. – 28.09.2005. Izlaganje teme: Valenta, A., Hrvatske žene sljedbenice Einsteinove teorije relativnosti do 1950. godine..

• Program Voyager. Draft Agenda for Meeting between the National and University Library in Zagreb and Endeavor Information Systems, 29. rujan 2005.  (prisustvovala A. Valenta)

• EU – TEMPUS project: Study visit to Finland, Helsinki, 27.08. – 3.09.2005. Nacionalana i sveučilišna knjižnica je nositelj projekta izgradnje Knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu. Rad na tom projektu predvidio je studijski posjet finskim knjižnicama u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice Finske, koja je jedan od partnera na projektu. (Ankica Valenta)

• 28. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber od 8.-12.11.2005. (posjeta: Ankica Valenta 12.11.2005.)

• Radionica 1 u sklopu TEMPUS projekta od 17. – 21. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Tema: Organising in a national libraries network, Kristina Hormia-Poutanen, head of the National Electronic Service, Helsinki, Finska (prisustvovala A. Valenta)

• Radionica 2 u sklopu TEMPUS projekta od 21. ponedeljka . 24. četvrtka, studenoga 2005. Integrated Library Systems, Annu Jauhiainen, Helsinki University Library, Helsinki, Database services.

• 9. seminar Arhivi Knjižnice Muzeji (AKM) ''Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture'', Poreč, 23. – 25. studeni 2005. (Ankica Valenta)

• 5. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama, Zagreb, 9. prosinca 2005.

• Redovna godišnja skupština Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HID), Zagreb, 16 prosinca 2005. (Ankica Valenta)

• G. Stubičan Ladešić i A. Valenta prisustvovale su većem broju Kolokvija knjižnice Instituta ''Rudjer Bošković'', blizina održavanja. Popis kolokvija je na adresi: http://nippur.irb.hr/hrv/kolokviji.html

10. Objavljivanje radova knjižničnog osoblja u 2005. godini

•  Valenta, Ankica. Godišnje izvješće 2004. www.knjiznica.phy.hr/izvjestaj_2004.aspx , 22. veljače 2005.

• Valenta, Ankica, Gordana Stubičan Ladešić. Statistika za 2004. www.knjiznica.phy.hr/statistika.aspx , veljača 2005.

• Valenta, Ankica. Hrvatske žene sljedbenice Einsteinove teorije relativnosti do 1950. godine (sažetak)  = Croatian women followers of Einstein's relativity theory in the period until 1950 (abstract) // 14. Dani Frane Petrića = 14th Days of Frane Petrić. Teorija relativnosti i filozofija (urednik Hrvoje Jurić); Hrvatsko fizikalno društvo, 2005. str. 99

• Valenta, Ankica. Izložba u Središnjoj knjižnici za fiziku: Einstein u knjižnici. /dizajn izložbe Marin Valenta;  Tjedan fizike, 7. – 12. studenog 2005., Bijenička cesta 32, Zagreb. Napomena: uz izložbu je napravljen i kratki film o Einsteinu i SKF koji je projeciran s snimljenim Einsteinovim glasom.

• VALENTA, Ankica. Zdenka pl. Makanec sljedbenica Einstenove teorije relativnosti / Priroda 96 (2006) br. 942 str. 12-13 (poslan 14.10.2005.)

• Valenta, Ankica i Gordana Stubičan Ladešić. Novi program i SKF. Vjesnik bibliotekara HR, (poslano 22.09.2005.)

• VALENTA, Ankica. Mira Hercigonja sljedbenica Einstenove teorije relativnosti / Priroda, (poslano 07.11.2005.)

Izrađene su nove baze za knjižnicu, unapređen rad s korisnicima, izrađen prijedlog Pravilnika o radu knjižnice, postavljena nova web stranica i postavljeni podaci na web stranicu koji se dostupni korisnicima. Primjerice: Godišnja izvješća, Statistički podaci, Prinove knjiga, Fizičari, Dogodilo se i sl.

11.  Planovi rada knjižnice

Tekući poslovi, punjenje baza, pristup znanstvenim časopisima (tiskanim inačicama i on-line), poboljšati rad s korisnicima, izrada pravilnika o radu i ustroju knjižnice, otpis i revizija knjižne građe, nove police za knjižnu građu, uređenje web stranica, prevođenje teksta web stranice na engleski jezik, skeniranje stare i raritetne knjižne građe, izložba o Nikoli Tesli, otvaranje novih linkova na webu (npr. fizičari, dogodilo se na današnj dan i sl.), nova baza bibliografija fizičara i postavljanje na web i dr.

 U Zagrebu, 25.01.2006.                                                 Voditeljica: Mr. sc Ankica Valenta