Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 2004. godinu

Djelatnice:

Voditeljica Ankica Valenta, mr. sc.
valenta@phy.hr

Gordana Stubičan Ladešić, prof.
gordana@phy.hr

I. Organizacijska struktura knjižnice

Središnja knjižnica za fiziku preseljena je 1991. godine u nove prostorije na Bijeničkoj cesti 32, gdje je planiran budući prirodoznanstveni kompleks.

U knjižnici je sačuvan veliki broj vrijednih knjige (neke su čak iz isusovačke Zagrebačke akademije, najstarija iz 1658. godine), te veliki broj vrijednih časopisa (najstariji iz 1799. godine, samo devet godina poslije izlaženja prvog specijaliziranog časopisa iz fizike).

Fizika je po prvi put došla na red za predavanje 1664. godine, a prvi je profesor bio Stjepan Glavač (1627.-1680.). Nastava iz fizike održavala se u istom opsegu i nakon što je 1669. godine isusovačka Zagrebačka akademija stekla sva prava i povlastice sveučilišta. Kada je nakon ukinuća Isusovačkog reda 1773. godine napravljen popis knjiga u knjižnici Akademije, našla su se na njemu i djela poznatih fizičara kao Mariottea, Boylea, Bernoullija i drugih. Prva Katedra za fiziku utemeljena je 1776. godine na Zagrebačkoj kraljevskoj akademiji znanosti.
Godine 1874. donijeta je odluka o trogodišnjem studiranju prirodnih znanosti i matematike na Mudroslovnom fakultetu. Raspisan je natječaj za profesora fizike i izabran Vinko Dvoržak. Od 1885. godine studij je proširen na četiri godine i iz njega se razvio Fizikalni (danas Fizički) zavod.

Knjižnica Fizičkog zavoda najstarija je od knjižnica na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu, s građom isključivo iz fizike. Vinko (Čanek) Dvoržak prvi je izabrani profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, a prva nabavljena knjiga - Tyndall: "Das Licht", kupljena u knjižari Alberta Fiedlera, upisana je njegovom rukom u Inventarnu knjigu.

U 2004. godini iz profesorskih kabineta i skladišta knjiga po regalima u predavaonicama povučene su sve knjige na unos u računalnu bazu. Tako je nađen veliki broj starih i vrijednih knjiga. Neke od njih smo našli na Internetu kao muzejske primjerke. Te knjige unesene su u računalnu bazu i mogu se pogledati na našoj web stranici.

Koliko je tek znanstvenih radova napravljeno zahvaljujući korištenju građe ove knjižnice?
Hrvatski prirodoslovci i matematičari stekli su veliki međunarodni ugled stvarajući znanstvenu i opće kulturnu baštinu neprolazne vrijednosti. Znanstveni doprinos Hrvata općem razvitku znanosti bio je golem. Izložba "Znanost u Hrvata : prirodoslovlje i njegova primjena : 19. lipnja – 31. listopada 1996. godine" najveći dio građe koristila je iz ove knjižnice. Kao što je istaknuto, Knjižnica je veoma bogata znanstvenim časopisima.

Prvi privatni docent iz fizike postao je Stanko Hondl 1902. godine. On počinje predavanja iz kolegija "O osnovi teorije potencijala". Središnja knjižnica za fiziku ima veliku zbirku knjiga profesora Stanka Hondla kao ostavštinu u kojoj se nalazi znatan broj vrijednih i starih knjiga.
Vrijedna i kvalitetna knjižna građa SKF-a snimljena po Inventarnim knjigama objašnjava i kvalitetan kadar iz fizike u Republici Hrvatskoj. Tu se nalazi veliki fond izuzetno vrijednih knjiga (Newtona, Pascala, Johannesa Keplera, Volte, Faradaya, Ruđera Boškovića, itd., često i s potpisima samih autora (npr. Nikole Tesle, Mladena Paića, Zlatka Jankovića, Gaje Alage itd.).

Zavodske knjižnice nisu vodile stručne osobe sve do 1991. godine. U Zavodskim knjižnicama sveukupno poslovanje su obavljali administratori Zavoda, pretežno radnici sa srednjom stručnom spremom. Od njih se nije mogao zahtijevati stručna osposobljenost i stručno znanje. Istovremeno je ogroman i dragocjen fond neadekvatno obrađivan, nedostupan, često privatiziran, ukratko vrlo često izgubljen. Velika prednost je bila u tome što su nabavu građe vodili kvalificirani profesori, a sami su vodili i nadzor nad knjižnicom. Nedostatak takvog vođenja knjižnice je bio u tome što se ta nabavljena građa nije dalje adekvatno obrađivala i klasificirala po utvrđenim bibliotečnim pravilima.

Dolaskom stručnog osoblja u Knjižnicu uvedena su nova pravila rada, po važećim međunarodnim standardima. Naprosto, SKF je modernizirana, a usluge su poboljšane. Napokon su i studenti mogli doći do željene literature. Knjižnicom se koriste i učenici srednjih škola (izrada maturalnih radnja) pa sve do nastavnog (diplomski, magistarski radovi i disertacije) i znanstvenog istraživačkog osoblja.
Otvorena je čitaonica, omogućene usluge kopiranja (za članke iz časopisa), uvedena je obrada građe po PACS-ovoj klasifikaciji (stručna klasifikacija iz fizike), cjelodnevna otvorenost knjižnice, novi načini zaduženja knjižne građe, elektronski pristup punom tekstu članaka iz časopisa itd.

Po podacima u arhivi knjižnice, te Inventarnim knjigama, jedan dio starih časopisa, Središnja knjižnica za fiziku je ustupila Knjižnici IRB-a i Knjižnici na Institut za fiziku, zbog oskudice u prostoru.
Jednostavno načelo ustroja prirodoslovlja i matematike bilo je moguće samo uz dobro odabrane knjige, čuvane, sređene i obrađene, te pripremljene korisnicima na uslugu. Ali knjižnice su uvijek imale težak put svog nastanka, a mnogi znanstvenici kroz povijest znali su da su im knjižnice izuzetno važne i za njihov napredak veoma bitne.

Struktura bibliotečnog fonda prema znanstvenim područjima, koja uključuje publikacije iz opće fizike, metodike nastave fizike, teorijske i eksperimentalne fizike, primijenjene matematike, astronomije i astrofizike, povijesti, biofizike, filozofije i sociologije znanosti nije ravnomjerno popunjena. Pošto je fizika znanost s veoma brzim zastarijevanjem građe, i brzim razvojem, potrebna su velika sredstva da se to pokuša pratiti novim publikacijama u knjižnici.

Danas Središnja knjižnica za fiziku pripada Fizičkom odsjeku koji je u sastavu Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
Sva građa je digitalizirana i postavljena na mrežu (knjige, ocjenski radovi, časopisi koji se dnevno ažuriraju itd.) Cjelokupni knjižni fond može se pretraživati preko web adrese www.knjiznica.phy.hr .

Ova knjižnica na zahtjev kvalitetnih korisnika zahtjeva i kvalitetan rad. Nova znanstvena tehnologija tako brzo napreduje da knjižničari moraju biti spremni na brze preobrazbe u svom poslu. U knjižnici je uveden novi način obrade knjižne građe po PACS-ovoj klasifikaciji. Elektronski pristup znanstvenim časopisima otvara novi odnos knjižnice i korisnika. Obrada elektroničke građe, načini njene pohrane i posudbe traže nove pristupe. Izrada novih baza preprinata za što bržu komunikaciju znanstvenika unutar jedne znanstvene zajednice također traži nove smjernice. Radi se na izradi novih baza za obradu CD-romova i DVD-a koji su sve češća građa knjižnice.

Broj korisnika iz godine u godinu raste. Podaci se mogu vidjeti na našoj web adresi u rubrici: Statistički podaci i Godišnja izvješća. Praćenje statističkih podataka uvedeno je 2000. godine i do danas se uredno prati i ažurira na stranicama knjižnice.

II. Prostor i oprema

Prostor Knjižnice nije se bitno mijenjao od prošlogodišnjeg prostora. Knjižnica danas zaprema 350 m2 namjenski izdvojenog prostora u zgradi Fizičkog odsjeka. Obuhvaća tri prostorije s povezujućim hodnicima. Dvije jednake prostorije (s čitaonicom i spremištem) za znanstveno-nastavno osoblje i studente, prostoriju za knjižničarske djelatnike sa spremištem udžbenika i hodnikom koji povezuje sve prostorije i u kojem je informacijski pult, kopirni stroj te dio spremište. Knjižnica posjeduje 1.410 m polica, od čega je pod knjigama oko 1.200 m. Zbog oskudice u prostoru jedan dio kosih polica pretvoren je u ravne police za smještaj knjižne građe. Naredne godine planira se ugradnja novih polica za smještaj knjižne građe.

Tablica I. Prostor i oprema 

1. STUDBIBL.


• Računalo dobiveno 18. veljače 1998. preko projekta Prirodoslovlje. Namjenjeno je korisnicima (studentima) i ograničen pristup Internetu. Na računalo je instalirana enciklopedija Enkarta 2003. (interaktivni svjetski atlas, vodič za nastavni program, bilingvalni rječnici, tezaurusi i dr.). Karakteristike računala su:
  System: Micosoft Windows XP, Professional, Version 2002.
  Computer: Intel Pentium III procesor, 930 MHz, 128 MB of RAM.

2. VENERA.


• Računalo dobiveno 22. ožujka 2001. preko projekta Prirodoslovlje. Na tom računalu se nalazi: pristup novim programima za knjige i ocjenske radove putem Intraneta, web stranice, SSH - slanje gotovih web stranica knjižnice na server Sirius, pržilica i drugo. Karakteristike računala su: System: Micosoft Windows 2000.
  Computer: Intel(R) Pentium(R) 4 CPU 1500 MHz, AT/AT Compatibile, 130.544 KB RAM.

3. BARBIE.


• Računalo dobiveno 30. rujna 2002. kupnjom Fizičkog odsjeka. Na tom računalu nalaze se: novi program za knjige, program za posudbu knjižne građe korisnicima, novi program za ocjenske radove, popis duplikata časopisa, pržilica i drugo. Računalo služi kao server. Karakteristike računala su:
  System: Micosoft Windows 2000.
  Computer: Intel(R) Celeron(TM) CPU, 1100 MHz, AT/AT Compatibile, 523.760 KB RAM

4. KNJIZNICA


• Računalo dobiveno u listopadu 2003. kao dar MZT-a s Inventarnim brojem Fizičkog odsjeka. Na njemu se nalaze baze: upis časopisa u program Sandy, baza preprinata, narudžbe knjiga i drugo.
  Karakteristike računala su:
  System: Micosoft Windows XP, Professional, Version 2002.
  Computer: Intel(R) Pentium(R) 4 CPU 2.40 GHz, 2.39 GHz, 256 MB of RAM.

Tablica III. Radni dani djelatnika

Sve informacije vezano za elektronski pristup časopisima nalaze se na adresi web stranice i svakodnevno se prate i ažuriraju sve relevantne promjene. Jedan dio časopisa potporom MZOŠ-a dobivamo preko firme Robert's International Co d.o.o. iz Splita. Baze časopisa u full tekstu plaćene su u travnju, a tiskane inačice na kraju 2004. godine. Krajem godine u knjižnicu počeli su pristizati neki naslovi europskih časopisa, a početkom 2005. godine očekuju se ostali časopisi za 2004. godinu.

U 2004. godini napravljena je revizija časopisa.

Tablica V . Način nabave časopisa u 2004. godini

Način nabave	Broj naslova
MZOŠ-a	41
Vlastita	13
Razmjena	23
Dar	10
Ukupno	87

Tablica VI. Ukupan fond na dan 31.12.2004.

Vrsta građe			Ukupno
Knjige			15.841
Periodičke publikacije	Časopisi (naslovi)	580	1.071
	Tekući časopisi (naslovi)	87
	On line časopisi (naslovi)	389
	Anali (naslovi)	9
	Izdavači on-line	6
Ocjenski radovi	Diplomski	1378	1.911
	Magistarski	251
	Disertacije	282
Preprinti: (od 1990. evidentirano oko 14.000) sačuvano:			2.089
Neknjižna građa (samo CD bez disketa i ostalog)			200
Sivi tisak (posteri, prodajni katalozi, reklamne brošure...)			250
Ukupno			21.362

Preprinti.

To je oblik građe koje institucije razmjenjuju međusobno, to jest prije nego je građa otisnuta u nekom od javnih sredstava priopćavanja (knjigama, časopisima, zbornicima i dr.). Vrijeme čuvanja ove vrste građe je oko 4 godine. Pošto se ova vrsta građe u SKF obrađuje računalno, odlučeno je trajno čuvanje zbog velikog pada priliva te građe. Veliki dio ove građe nađe brzo svoje mjesto u znanstvenim časopisima ili drugim publikacijama namijenjenim znanstvenom sporazumijevanju. Ovaj oblik knjižne građe u stalnom je padu. Pojava računala i elektroničkog pristupa bazama podataka u mnogim institucijama dovela je do smanjenja ovog tipa informacija znanstvenika. Bez obzira na brze promjene ovom vidu informacija, interesantan je podatak da je u ovoj godini porastao priliv te vrste građe s 216 jedinica u 2003. godini na 231 jedinica u 2004. godini (ili npr. 1992. stiglo je 1750 jedinica).

B. Izvješće o poslovanju u dotičnoj godini (2004)

1. Prinova građe

Tablica VII. Prinova knjižne građe na dan 31.12.2004. godini

Vrsta građe	2003.	2004.	Broj prinova
Knjige	13.924	15.841	1.917
Naslovi časopisa	544	580	36
Diplomski	1.344	1.378	34
Magistarski	249	251	2
Disertacije	265	282	17
Preprinti	1.858	2.089	231
Ukupno	18.184	20.421	2.237

U djelokrugu rada knjižnice spada i omogućavanje on-line pristupa časopisima koji izlaze u elektroničkom obliku. Postignut je velik napredak na tom planu pa je u 2004. godini omogućen potpun pristup svim izdanjima Springera, Elsevira i Wileya. Tokom godine omogućen je pristup elektroničkim časopisima kod svih izdavača koje je knjižnica mogla koristiti potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Među te časopise spadaju i nama najzanimljiviji časopisi koje izdaje American Physical Society. Postoje naznake da će plaćanje pretplate za 2005. godinu biti redovitija.

Sivi tisak.

U knjižnicu redovito stiže veliki broj plakata sa znanstvenih skupova, prodajnih kataloga, i ostale građa koja pripada toj grupi, te se uredno izlaže i pohranjuje na police određene za tu namjenu. Osim ove vrste tiska, u knjižnicu pristiže veliki broj obavijesti o elektroničkom tiskanju knjiga i časopisa. Ovaj dio građe se ne evidentira. Vrijednost te građe je ograničena na određeni vremenski period, te po isteku vremenske važnosti građa se skida s polica.

2. Broj korisnika

Tablica VIII. Broj novih korisnika u 2004. godini

	Nastavno znanstveno osoblje FO	Studenti	Vanjski korisnici	Ostali	Ukupno
2003.	72	2.109	28	13	2.222
2004.	78	2.392	44	62	2.576
Novi korisnici	6	283	16	49	354

Knjižnica je otvorena za studente od 8:00 do 18:00 sati. Raspored rada unutar knjižnice uredno je istaknut na oglasnoj ploči. Studentska čitaonica radi s 26 mjesta za sjedenje; međutim u posljednje vrijeme pojačan je rad studenata u knjižnici, pa im se omogučilo otvaranje i profesorske čitaonice s još 26 mjesta.

U 2004. godini predloženo je Znanstveno nastavnom vjeću nabavljanje većeg broja udžbenika za studente jer je nesklad između literature propisane nastavnim planom i programom i postojećim udžbenicima u Knjižnici. U ovoj godini nabave knjiga za studente nije bilo.

Veliki broj studenata s PMF-a (oko 3500) korisnici su knjižnice, pa je još uvijek nedostatan broj udžbenika. U knjižnici se obavezno ostavljaju dva primjerka za čitaonicu i usluge kopiranja. Posljednjih godina očit je veliki porast korisnika. U bazi programa posudbe upisano je ukupno 2.576 korisnika s 31.12.2004. Čitaonica je stalno popunjena korisnicima i velik broj publikacija koristi se u njoj za čitanje.

Tablica IX. Evidencija broja korisnika i posuđene građe 2004. godini

• Sastanak EBSCOa (prezentacija i dogovor za nabavku časopisa) na PMF-u, Središnjoj knjižnici za fiziku, Bijenička c. 32, Zagreb, 28.04.2004. u 14 sati. Direktor EBSCOa Cary Bruce i Voja Milovanović. (Organizacija: Ankica Valenta, Miroslav Požek, Gordana Stubičan Ladešić)
• Okrugli stol: Knjižnična statistika i Međunarodna norma ISO 2789 (2003.): situacija u Hrvatskoj i iskustvo drugih zemalja, 21. svibnja 2004. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (prisustvo: Ankica Valenta)


• 6. Dani specijalnog knjižničarstva "Knjižnični sustavi hrvatski sveučilišta" Opatija 19.04.2004. (Gordana Stubičan Ladešić)


• 5. Seminar za knjižnice visokih učilišta i specijalnih knjižnica "Pretraživanje znanstvenih informacija: Što je u šeširu ?", Zagreb, 5.-6. studeni 2004. (Ankica Valenta)


• 27. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber od 9.-13.11.2004. (posjeta: Gordana Stubičan Ladešić – 09.11.2004. i Ankica Valenta 12.11.2004.)


• Kolokvij knjižnice Instituta "Rudjer Bošković".

Voditeljica knjižnice:
Mr. sc. Ankica Valenta