Središnja knjižnica za fiziku

PMF - Fizički odsjek
Bijenička c. 32, Zagreb
tel. 4605-523


 Početna
 



 Katalozi

Knjige

Ocjenski radovi

Časopisi

Katalozi drugih knjižnica

 
 Elektronički izvori

E-časopisi

Bibliografske baze podataka

E - arhivi preprinata

 
 Pretplata časopisa

Tekuća pretplata


Novosti iz knjižnice

Prinove knjiga

Fizičari - biografije i bibliografije

   
 
  
  


Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 2003. godinu


A. Opći podaci o knjižnici

Naziv biblioteke: Središnja knjižnica za fiziku (SKF)
Naziv organizacije kojoj pripada: Prirodoslovno matematički fakultet (PMF)
Sveučilište u Zagrebu, Fizički odsjek
Adresa: Bijenička cesta 32 – p. p. 162, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. + 385  1  46 05 523
fax.+ 385  1  46 80 336
Broj ustanove iz Registra znanstvenih institucija Ministarstva znanosti i tehnologije: MB 3270149
Sigla: 2098 (broj knjižnice u centralnom katalogu periodike)
Web stranica: http://www.phy.hr/knjiznica

Djelatnice:

Voditeljica Ankica Valenta, mr. sc.
valenta@phy.hr

Gordana Stubičan Ladešić, prof.
gordana@phy.hr


I. Organizacijska struktura knjižnice

Središnja knjižnica za fiziku, nastala je iz tri Zavodske knjižnice. Jedna od Zavodskih knjižnica, osnovana 1876. godine, i kao njezin nasljednik - Središnja knjižnica za fiziku, pažljivo čuva dugogodišnju tradiciju i vrijedan fond za buduće generacije. Osim toga, znajući da čuvanje nije jedini cilj knjižnice, ona se trudi opslužiti i zadovoljiti svakog korisnika traženom informacijom.

Središnja knjižnica za fiziku preseljena je 1991. godine u nove prostorije na Bijeničkoj cesti 32, gdje je planiran budući prirodoznanstveni kompleks.

Važan korak napravljen je objedinjavanjem dotadašnjih zavodskih knjižnica u Središnju knjižnicu za fiziku. Ona je objedinila fondove triju zavodskih knjižnica:
  • Knjižnice Fizičkog zavoda (osnovana 1876. godine),
  • Knjižnice Zavoda za teorijsku fiziku (osnovana 1920. godine)
  • i Knjižnice Zavoda za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti (osnovana 1961. godine, na inicijativu akademika Ivana Supeka).
Jedan veći broj knjiga akademik Ivan Supek upisao je svojom rukom u Inventar.
U knjižnici je sačuvan velik broj vrijednih knjiga (neke su čak iz isusovačke Zagrebačke akademije, najstarija iz 1658. godine), te veliki broj vrijednih časopisa (najstariji iz 1799. godine, samo devet godina poslije izlaženja prvog specijaliziranog časopisa iz fizike).

Fizika je po prvi put došla na red za predavanje 1664. godine, a prvi je profesor bio Stjepan Glavač (1627.-1680.). Nastava iz fizike održavala se u istom opsegu i nakon što je 1669. godine isusovačka Zagrebačka akademija stekla sva prava i povlastice sveučilišta. Kada je nakon ukinuća Isusovačkog reda 1773. godine napravljen popis knjiga u knjižnici Akademije, našla su se na njemu i djela poznatih fizičara kao Mariottea, Boylea, Bernoullija i drugih.

Prva Katedra za fiziku utemeljena je 1776. godine na Zagrebačkoj kraljevskoj akademiji znanosti.
Godine 1874. donijeta je odluka o trogodišnjem studiranju prirodnih znanosti i matematike na Mudroslovnom fakultetu. Raspisan je natječaj za profesora fizike i izabran je Vinko Dvoržak.

Od 1885. godine studij je proširen na četiri godine i iz njega se razvio Fizikalni (danas Fizički) zavod.

Knjižnica Fizičkog zavoda najstarija je od spomenutih knjižnica na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu, s građom isključivo iz fizike. Vinko (Čanek) Dvoržak prvi je izabrani profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, a prva nabavljena knjiga - Tyndall: "Das Licht", kupljena u knjižari Alberta Fiedlera, upisana je njegovom rukom u Inventarnu knjigu. Najveći dio građe za doktorsku disertaciju dr. sc. Branka Hanžeka, o Vinku Dvoržaku, uzet je iz ove knjižnice. A koliko je tek znanstvenih radova napravljeno zahvaljujući korištenju građe ove knjižnice?

Povijesno bogastvo ove knjižnice potvrđuju i knjige s osobnim potpisima autora (npr. Nikole Tesle, Stanka Hondla, Mladena Pajića, Davora Pavune itd. ). Hrvatski prirodoslovci i matematičari stekli su veliki međunarodni ugled stvarajući znanstvenu i opće kulturnu baštinu neprolazne vrijednosti. Znanstveni doprinos Hrvata općem razvitku znanosti bio je golem. Izložba ''Znanost u Hrvata : prirodoslovlje i njegova primjena : 19. lipnja – 31. listopada 1996. godine'' najveći dio građe koristila je iz ove knjižnice.

Kao što je istaknuto, Knjižnica je veoma bogata znanstvenim časopisima. Posjeduje 17 naslova časopisa do 1900. godine, što predstavlja veliko bogatstvo, u posljednje vrijeme posebno zanimljivo Njemačkoj. Prilog o Knjižnici i časopisima u njoj otisnut je u Priručniku pod nazivom ''Handbuch deutscher historicscher Buchbastaende in Europe'', (Ankica Valenta) što pokazuje da smo već dugo godina dio Evrope.

Prvi privatni docent iz fizike postao je Stanko Hondl 1902. godine. On počinje predavanja iz kolegija O osnovi teorije potencijala. Središnja knjižnica za fiziku ima veliku zbirku knjiga profesora Stanka Hondla kao ostavštinu u kojoj se nalazi znatan broj vrijednih i starih knjiga.

O značaju i utjecaju fakulteta moglo bi se dugo pisati; o njegovim međunarodno priznatim fizičarima, o stvaranju znanstvenog potencijala, kako u svijetu tako i kod nas, a posebno o izgradnji Instituta "Ruđer Bošković". Danas se na IRB-u ponose svojim znanstvenicima i njihovom citiranosti, a veliki broj je koristio usluge ove Knjižnice. Postoje podaci u arhivi da je jedan dio starih časopisa, Središnja knjižnica za fiziku ustupila Knjižnici IRB-a i Knjižnici na Institut za fiziku, zbog oskudice u prostoru. Jednostavno načelo ustroja prirodoslovlja i matematike bilo je moguće samo uz dobro odabrane knjige, čuvane, sređene i obrađene, te pripremljene korisnicima na uslugu. Ali knjižnice su uvijek imale težak put svog nastanka, a mnogi znanstvenici kroz povijest znali su da su im knjižnice "neobično vrijedne" (u dopisu jednog profesora iz arhive) i za njihov napredak veoma bitne.

Preseljenjem knjižnice u novu zgradu, ona je, po prvi put, dobila i stručnu bibliotekarsku djelatnicu Đurđu Jureša, koja je postavila temelje suvremeno uređene knjižnice.

Do tada Knjižnicu su vodili zaduženi profesori i administrativno osoblje. Svaka od tri Zavodske knjižnice radile su svojom metodom, te nikada nije bilo otpisa građe. Uloženo je puno rada i napora da se od tri zavodske načini jedna, danas moderna, knjižnica.

Struktura bibliotečnog fonda prema znanstvenim područjima, koja uključuje publikacije iz opće fizike, metodike nastave fizike, teorijske i eksperimentalne fizike, primijenjene matematike, astronomije i astrofizike, povijesti, filozofije i sociologije znanosti, (u posljednje vrijeme dopuna se vrši iz biofizike itd.), nije ravnomjerno popunjena.

Fizika je znanost s vrlo brzim zastarijevanjem građe i brzim razvojem te su potrebna velika sredstva da se njen razvoj pokuša pratiti novim publikacijama u knjižnici. Publikacije koje su propisane po planu i programu, u velikom su neskladu s publikacijama u knjižnici.

Danas Središnja knjižnica za fiziku pripada Fizičkom odsjeku koji je u sastavu Prirodoslovno matematičkog fakulteta. Sva građa je digitalizirana i postavljena na mrežu (knjige, ocjenski radovi, časopisi i sve se dnevno ažurira). Uspjeh ove knjižnice može se pogledati na web adresi www.phy.hr/knjiznica . Ova knjižnica na zahtjev kvalitetnih korisnika zahtjeva i kvalitetan rad. Nova znanstvena tehnologija tako brzo napreduje da knjižničari moraju biti spremni na brze preobrazbe u svom poslu.

U knjižnici je uveden novi način obrade knjižne građe po PACS-ovoj klasifikaciji. Elektronski pristup znanstvenim časopisima otvara novi odnos knjižnice i korisnika. Obrada elektroničke građe, načini njene pohrane i posudbe traže nove pristupe. Izrada novih baza preprinata za što bržu komunikaciju znanstvenika unutar jedne znanstvene zajednice također traži nove smjernice. Radi se na izradi novih baza za obradu CD-romova i DVD-a koji su sve češća građa knjižnice.

Broj korisnika iz godine u godinu raste. Podaci se mogu vidjeti na našoj web adresi: Statistički podaci i Godišnja izvješća.

II. Prostor i oprema
Knjižnica danas zaprema 350 m2 namjenski izdvojenog prostora u zgradi Fizičkog odsjeka. Obuhvaća tri prostorije s povezujućim hodnicima. Dvije jednake prostorije (s čitaonicom i spremištem) za znanstveno-nastavno osoblje i studente, prostoriju za knjižničarske djelatnike sa spremištem udžbenika i hodnikom koji povezuje sve prostorije, u kojem se nalazi informacijski pult, kopirni stroj te dio spremišta.

Knjižnica posjeduje ukupno 1.410 m polica, od čega je pod knjigama oko 1.100 m; kosih 100 m za izlaganje časopisa, sivog tiska i separata. Ostalo je prazno oko 300 m polica, a i to se brzo popunjava.

Tablica I. Prostor i oprema 

Prostor i oprema

 Ukupno

Prostor

 Čitaonice sa
spremištem - 2 		4 (350 m2)
Radna prostorija sa
spremištem - 1
Informacijski prostor
 sa spremištem - 1

Računala
(računala van uporabe-3, pripadajuća oprema: pržilica-2, printeri-2, skener-1)

7

Police
(otvoreni regali – drveni i metalni)

Ravne
(5-6x2m ili 5-9x3m)		 Zidne - 6 26
(134m-dužina regala)
(1410m-dužina polica)
Dvostrane - 15
Kose – 4 (1-5x2-3m)

Telefoni (na istoj liniji)

 3

Stolovi i stolice

Informacijski pult i veliki
stolovi –1+4		 110
Mali stolovi i zidni stolovi – 38+10
Tapicirane stolice - 25
Drvene stolice - 32

Ostala tehnička oprema u knjižnici:

  • dva stara pisaća stroja koja su van uporabe,
  • unajmljeni kopirni stroj,
  • kupljeni stroj za uvez,
  • metalna kolica
  • i drugi sitni inventar.

Tri računala dobivena su preko projekta Prirodoslovlje posredstvom IRB-a i četiri računala s Fizičkog odsjeka. Od toga su dva računala s projekta Prirodoslovlje i jedno s Fizičkog odsjeka van uporabe, a jedno s Projekta osposobljeno je za studente.

Nazivi računala koja su u funkciji:
    1. STUDBIBL
  • Računalo je dobiveno 18. veljače 1998. preko projekta Prirodoslovlje. Namjenjeno je korisnicima (studentima) i ograničen pristup Internetu. Na računalo je instalirana enciklopedija Enkarta 2003. (interaktivni svjetski atlas, vodič za nastavni program, bilingvalni rječnici, tezaurusi, igrice memorije i dr.).
    Karakteristike računala su: System: Micosoft Windows XP, Professional, Version 2002. Computer: Intel Pentium III procesor, 930 MHz, 128 MB of RAM.


    • 2. VENERA
  • Računalo je dobiveno 22. ožujka 2001. preko projekta Prirodoslovlje. Na tom računalu nalazi se : pristup novim programima za knjige i ocjenske radove putem Intraneta, web stranice, SSH - slanje gotovih web stranica knjižnice na server Sirius, pržilica i drugo.
    Karakteristike računala su: System: Micosoft Windows 2000. Computer: Intel(R) Pentium(R) 4 CPU 1500 MHz, AT/AT Compatibile, 130.544 KB RAM.


    • 3. BARBIE
  • Računalo je dobiveno 30. rujna 2002. kupnjom Fizičkog odsjeka. Na tom računalu nalazi se : novi program za knjige, program za posudbu knjižne građe korisnicima, novi program za ocjenske radove, popis duplikata časopisa, pržilica i drugo. Računalo je stalno upaljeno i služi kao Server za pretraživanje knjižne građe Središnje knjižnice za fiziku.
    Karakteristike računala su: System: Micosoft Windows 2000. Computer: Intel(R) Celeron(TM) CPU, 1100 MHz, AT/AT Compatibile, 523.760 KB RAM


    • 4. KNJIZNICA
  • Računalo je dobiveno u listopadu 2003. kao dar MZT-a s Inventarnim brojem Fizičkog odsjeka. Na njemu se nalaze baze: upis časopisa u program Sandy, baza preprinata, narudžbe knjiga, dopisi (za Kolegij, MZT, Dobavljačke kuće i sl.), Izvješća i drugo.
    Karakteristike računala su: System: Micosoft Windows XP, Professional, Version 2002. Computer: Intel(R) Pentium(R) 4 CPU 2.40 GHz, 2.39 GHz, 256 MB of RAM.

III. Djelatnici

U knjižnici, kao i prethodnih godina, rade dvije djelatnice. Po standardima za visokoškolske knjižnice u Središnjoj knjižnici za fiziku trebalo bi raditi više osoba, odnosno najmanje četiri osobe. Već godinama od Ministarstva znanosti i tehnologije traži se otvaranje novih radnih mjesta, ali bez uspjeha. S obzirom na prostor knjižnice, fond knjižne građe, broj korisnika koji je u stalnom porastu, čitaonicu i dr., dvije osobe su premalo za ovaj opseg poslova.
Djelatnice rade u smjenama s tjednim ritmom promjene, tako da je omogućena otvorenost knjižnice cijeli radni dan od 8:00 do 18:00 sati. Ovaj ritam rada privukao je veliki broj stalnih studenata koji uče u čitaonici.
Kolektivni godišnji odmor bio je u razdoblju od 21. srpnja do 29. kolovoza 2003. Djelatnice su koristile godišnji odmor: Ankica Valenta imala je 30 radnih dana, a koristila je 23 dana (od 21. srpanj do 22. kolovoza 2003.). Ostalo 7 radnih dana. Gordana Stubičan Ladešić imala je ukupno 26 radnih dana.
U 2003. godini ukupan broj radnih dana bio je 250, a neradnih 115 (subote, nedjelje i blagdani).

Tablica II. Kalendar 2003. godine
Radni dani Subote i Nedjelje Blagdani Dan PMF-a
Kalendar za 2003.
(365)

250

102

 12+1=13

1(21.04.)

Tablica III. Radni dani djelatnika

Djelatnice

Br.radnih dana

Godišnji odmor

Državni praznici

Službena izbivanja

 Ukupno
Mr.sc. Ankica Valenta 213 (+102)

30

13

7

365

Gordana Stubičan Ladešić 219 (+102)

26

 13

5

365


IV. Ukupan fond knjižne građe

Ukupan broj knjižne građe iskazan je na temelju inventarnih knjiga ili popisa, no podaci iskazuju približno stanje jer nisu provedeni otpisi niti obavljena potpuna revizija. Po procjeni, fond je daleko veći od navedenog. Knjižnični fond pribavljan je kupnjom, darom, razmjenom i zamjenom. Zbirka knjiga obuhvaća monografije različitog sadržaja iz područja fizike, matematike, metodike fizike te interdisciplinarnih područja; priručnike i udžbenike. Poseban dio fonda čine zbirke starih knjiga (smještene sa zbirkom starih fizikalnih naprava – oko 200 jedinica) i zbirka metodičke literature (smještena u Metodičkom praktikumu). Osim toga u Knjižnici se nalazi veliki broj darovanih knjiga kao ostavština (npr. tu je ostavština profesora Stanka Hondla, profesora Zlatka Jankovića, profesora Mladena Paića i dr.).

Najveći dio tekućih časopisa (41 naslov) pretplaćeni su potporom MZT-a Republike Hrvatske. Ostali dio tekućih časopisa plaća se vlastitim sredstvima tj. Fizičkog odsjeka, zatim razmjenom i darom. Dobavljači časopisa su Ministarstvo znanosti i tehnologije koje distribuira časopise u Knjižnicu preko firme Lilita d.o.o., dr. Ivana Mihela.Jedan dio časopisa potporom MZT-a dobivamo preko firme Robert's International Co d.o.o. iz Splita.

Osim tiskane forme časopisa Ministarstvo osigurava i on-line pristup časopisima kod izdavača. Ova pogodnost dobivanja časopisa u punom (full) tekstu ubrzala je protok informacija i zadovoljila korisnike. Sve informacije vezane za elektronski pristup časopisima nalaze se na adresi web stranice i svakodnevno se prate i ažuriraju sve nastale promjene.

Tablica IV . Način nabave časopisa u 2003. godini

Način nabave MZT Vlastita Razmjena Dar Ukupno
Br. naslova 41 14 15 21 91

Tablica V. Ukupan fond na dan 31.12.2003.

Vrsta građe

Ukupno
Knjige 13.924
Periodičke publikacije Časopisi (naslovi) 544 1.024 
Tekući časopisi (naslovi) 91
On line časopisi (naslovi) 389
Anali (naslovi) 7
Izdavači on-line 6
Ocjenski radovi Diplomski 1344 1.858
Magistarski 249
Disertacije 265
Preprinti: (od 1990. evidentirano oko 14.000) sačuvano: 1.858
Neknjižna građa (samo CD bez disketa i ostalog) 173
Sivi tisak (posteri, prodajni katalozi, reklamne brošure...) 365
Ukupno 19.202

Preprinti

To je oblik građe koje institucije razmjenjuju međusobno, to jest prije nego je građa otisnuta u nekom od javnih sredstava priopćavanja. Vrijeme čuvanja ove vrste građe je oko 4 godine. Veliki broj članaka u tom periodu nađe svoje mjesto u nekom od časopisa, to jest ulazi u arhivu svjetskog znanja.
Pristizanje ovog oblika knjižne građe u stalnom je opadanju. Pojava računala i elektroničkog pristupa bazama podataka u mnogim institucijama dovela je do smanjenja ovog tipa informacija znanstvenika. Po Knjizi evidencije u 2002. godini pristigao je 177 primjerak, za razliku od nekadašnjih godina, primjerice 1992. kada je stiglo 1750 primjeraka. S polica ove knjižnice veliki broj je skinut i odbačen.

B. Izvješće o poslovanju u dotičnoj godini (2003)

1. Prinova građe

Tablica VI. Prinova građe na dan 31.12.2003.

Vrsta građe Broj
Knjige 791
Periodičke publikacije prema
načinu nabave		 MZT 41 91
Vlastita sredstva 14
Zamjena 15
Poklon 15
Ostalo 6
Ocjenski radovi Diplomski 57 85
Magistarski 11
Disertacije 17
Preprinti 216
Neknjižna građa (CD) 136
Sivi tisak
(posteri, prodajni katalozi, reklamne brošure...)		 211
Ukupno: 1.530

U djelokrug rada knjižnice spada i omogućavanje on-line pristupa časopisima koji izlaze u elektroničkom obliku. Postignut je velik napredak na tom području pa je u 2003. godini omogućen potpun pristup svim izdanjima Springera, Elsevira i Wileya. Tokom godine omogućen je pristup elektroničkim časopisima kod svih izdavača koje je knjižnica mogla da koristi potporom Ministarstva znanosti i tehnologije. Među te časopise spadaju i nama najzanimljiviji časopisi koje izdaje American Physical Society. Postoje naznake da će plaćanje pretplate za 2004. godinu biti redovitija.

U ožujku je Knjižnica kupila jedan broj knjiga preko fondacije Sabre. Ta fondacija radi pri Ministarstvu znanosti i tehnologije te omogućava Knjižnicama da kupe knjige (10,00 kn ili s CD-om 20-50,00 kn) po veoma povoljnim cijenama.

Sivi tisak

U knjižnicu redovito stiže veliki broj plakata sa znanstvenih skupova, prodajnih kataloga, i ostale građa koja pripada toj grupi, te se uredno izlaže i pohranjuje na police određene za tu namjenu. Osim ove vrste tiska, u knjižnicu pristiže veliki broj obavijesti o elektroničkom tiskanju knjiga i časopisa. Ovaj dio građe se ne evidentira. Vrijednost te građe je ograničena na određeni vremenski period, te po isteku vremenske važnosti građa se više ne koristi.

Tablica VII. Način nabave knjiga u 2003. godini

Način nabave Broj knjiga Iznos u kn
K-MZT-postdipl. 59 35.977,05
K-(Projekti) 87 27.159,41
Dar 232 10.325,00
K-Sabre 220 5.520,00
K-ustanova 7 1.551,85
D-MZT 98 16.505,79
Zamjena 6 595,00
Ukupno 709 97.634,10

Prosječna vrijednost jedne kupljenje knjige iznosi 137,70 kn. Očit je veliki nesrazmjer u načinu nabave knjiga. Najveći broj prinova knjiga potječe iz donacija. Ostalo su pojedinačni pokloni studenata i nastavnika. Zamjena knjiga obavljena je samo u slučajevima istih izdanja ili istih naslova ne vraćenih ili otuđenih publikacija.
U 2003. godini inventarizirane su i neke knjige iz knjižnice pa je zbog toga u tablici prinova 791 primjerak knjige, jer u knjižnici nikada nije bilo otpisa niti revizije fonda.

2. Broj korisnika

Tablica VIII. Broj korisnika
 

Nastavno znan. osoblje

Studenti

 Vanjski korisnici Ostali Ukupno
Broj korisnika 72 2.109 28 13 2.222

Studentima je knjižnica otvorena od 8:00 do 18:00 sati. Raspored rada unutar knjižnice uredno je istaknut na oglasnoj ploči. Studentska čitaonica radi s 26 mjesta za sjedenje; u posljednje vrijeme pojačan je rad studenata u knjižnici, pa im se omogućen rad u profesorskoj čitaonici s još 26 mjesta.
U 2003. godini predloženo je Znanstveno-nastavnom vjeću nabavljanje većeg broja udžbenika za studente jer je nesklad između literature propisane nastavnim planom i programom i postojećim udžbenicima u Knjižnici.
Veliki broj studenata s PMF-a (oko 3500) korisnici su knjižnice, pa je još uvijek nedostatan broj udžbenika.

U knjižnici se obavezno ostavljaju dva primjerka za čitaonicu i usluge kopiranja.
Posljednjih godina očit je porast korisnika:

  • U bazu programa posudbe upisano je ukupno 2.222 korisnika s 31.12.2003.
  • Posjeta web adresi Knjižnice bilo je 7.684.
  • Preko e-maila bio je veliki broj upita koji nije evidentiran.
    • Čitaonica je stalno zauzeta i velik broj publikacija koristi se u njoj za čitanje.

    Tablica IX. Evidencija broja korisnika i posuđene građe

      Broj
    Korisnici koji su tražili informaciju za informacijskim pultom 7.604
    Posuđene knjige izvan knjižnice 3.222
    Zadužene knjige za čitaonicu 2.644


    3. Cirkulacija fonda

    Posudba u 2003. godini uvećana je u odnosu na 2002. godinu. Razlog ovog povećanja je veći broj korisnika, kvalitetnija usluga, maksimalna otvorenost Knjižnice za korisnike, prinova knjižne građe i ostalo.
    U međuknjižničnoj posudbi, a posredstvom NSB-a, najveći broj knjiga i članaka stigao je iz British Library i Berlinske knjižnice.
    Postignut je veliki napredak od rujna 2003. u posudbi članaka preko NSB-a (gđa. Vesna Golubović). Članci se mogu dobiti preko e-maila u PDF formatu (u roku od 2 sata do 1-2 dana).
    S knjižnicom Instituta za fiziku i Instituta "Ruđer Bošković" dogovoreno je fotokopiranje bez reversa.

    Baze na računalima i njihovi podaci

    • Nova baza u Accessu za unos knjiga i pretraživač koje su izradili Gordana Stubičan Ladešić i Nikola Paljetak
    • Baza za unos disertacija, magistarskih i diplomskih radova
    • Baza za upis korisnika s posudbom knjiga koju je uradila Gordana Stubičan Ladešić
    • Baza za časopise Sandi
    • Baza za posudbu časopisa
    • Baza za narudžbu knjiga
    • Baza duplikata časopisa
    • Baza preprinata (pretiska)
    Podaci iz baza prikazani su u gore navedenim tablicama.

    4. Web stranice / podaci

    Web stranica je postavljena 11.07.2002.
    Adresa: http://www.phy.hr/knjiznica .

    Broj korisnika koji je posjetio web stranicu do 31.12.2003. je 7.684.
    Podaci na web adresi se svakodnevno ažuriraju. Web stranicu održava Gordana Stubičan Ladešić.

    5. Financiranje knjižnice ( za podatke koji su dostupni)

    Dostupni podaci uneseni su u gore navedene tablice, a ostali se mogu naći u računovodstvu Dekanata.

    6. Sudjelovanje knjižnice i knjižničnog osoblja u znanstvenim projektima

    Projekt SZI podsustav Prirodoslovlje.

    7. Sudjelovanje knjižnice dodiplomskoj postdiplomskoj nastavi

    Knjižnica sudjeluje u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi.

    8. Sudjelovanje knjižničnog osoblja na znanstvenim i stručnim skupovima

    Knjižnice novog doba zahtijevaju brze promjene pa je knjižnično osoblje aktivno uključeno i sudjeluje na skupovima:
    • 5. Dani specijalnog knjižničarstva "Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja"
    • Opatija, 10.-11. travnja 2003. (Ankica Valenta)
    • 4. Seminar za knjižnice visokih učilišta i specijalnih knjižnica "Ne pucajte u knjižničara" Zagreb, 7.-8. studeni 2003. (Ankica Valenta i Gordana Stubičan Ladešić)
    • Seminari, predavanja i prezentacije u NSK (5 predavanja)
    • Kolokviji knjižnica IRB-a (6 predavanja):
      a) 1. listopada 2003., Iva Melinščak Zlodi, Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, Zagreb: Preobrazba ili odumiranje : budućnost znanstvenih časopisa
      b) 2. srpnja 2003., dr. sc. Dora Sečić, upraviteljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: Upravljanje u hrvatskim knjižnicama : prilog diskusiji o nekim suvremenim problemima
      c) 21. svibnja 2003., Iann Amouroux, Regional Manager, Journals Sales and Marketing, Institute of Physics Publishing Ltd: IOP (Institute of Physics) electronic resources (predstavljeni su novi servisi Vivissimo, Autorski servis, Celerity, Axiom) - na engleskom
      d) 29. travnja 2003., Marijana Glavica, Knjižnica Odsjeka za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, i Dobrica Pavlinušić, Pliva d.d., Zagreb: Open source u knjižnicama
      e) 1. travnja 2003., prof. dr. sc. Ana Marušić, Zavod za anatomiju Medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, glavna urednica časopisa Croatian Medical Journal i Marko Kljaković-Gašpić, tehnički urednik časopisa Croatian Medical Journal: Izdavanje elektroničkog oblika znanstvenog časopisa u Hrvatskoj
      f) 26. veljače 2003., dr. sc. Maja Jokić, Zavod za knjižničarstvo, NSK, Zagreb: Knjižnični konzorciji - svrha i važnost


    9. Objavljivanje radova knjižničnog osoblja

    Umjesto objavljenih radova izrađene su nove baze za knjižnicu, unapređen rad s korisnicima i postavljeni podaci na web stranicu koji se mogu pogledati (npr. Unosi u baze, Godišnja izvješća, Statistički podaci, Prinove i sl.)

    10. Ostale aktivnosti
    Pokrenuto elektroničko glasilo unutar Fizičkog odsjeka (preko e-mail adresa) pod nazivom Knjižnica (23 broja) koje je donosilo informacije i obavijesti za korisnike kuće.
    Dana 04.06.2003. Ankica Valenta obranila je magistarski rad na Filozofskom fakultetu.

    11. Planovi rada knjižnice

    Tekući poslovi, punjenje baza, poboljšati rad s korisnicima, izrada pravilnika o radu i ustroju knjižnice, OTPIS I REVIZIJA knjižne građe itd.


    U Zagrebu, 17.01.2004.

    Voditeljica knjižnice:
    Mr. sc. Ankica Valenta

    		 
    		  


    		Info

    		Za studente

    		Za knjižničare

    		Korisni linkovi

     
    		 O knjižnici

    		Povijest

    		Usluge

    		Pravilnik

    		Djelatnici

    		Godišnja izvješća

    		Statistika

     
    		 Aktivnosti

    		Izložbe

    		Seminari


    		Ostalo

    		Pitajte knjižničara

    		Skriptarnica

    		Webmasters

    Online prijevod
    www.bosiljak.hr

    Upišite pojam
    Engleski --> Hrvatski
    Hrvatski --> Engleski

    Središnja knjižnica za fiziku.
    URL: http://www.knjiznica.phy.hr