Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku (SKF)
Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za 2002. godinu

Naziv biblioteke: Središnja knjižnica za fiziku (SKF)
Naziv organizacije kojoj pripada: Prirodoslovno matematički fakultet (PMF)
Sveučilište u Zagrebu, Fizički odsjek
Adresa: Bijenička cesta 32 – p. p. 162, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. + 385  1  46 05 523
fax. + 385  1  46 80 336
Broj ustanove iz Registra znanstvenih institucija Ministarstva znanosti i tehnologije: MB 3270149
Sigla: 2098
Web stranica: http://www.phy.hr/knjiznica/index.html

Hrvatska riječ 'knjižnica' zabilježena je prvi put u doba reformacije, u protestantskom prijevodu "Proroka" iz 1564. godine. Značenje knjižnice u kulturnoj povijesti čovječanstva vrlo je veliko. Za svaku knjižnicu nužno je sabirati knjige, čuva i obradi tako da se ljudi njima mogu služiti (Jurić, Š., 1956., str. 3).

Hrvatski prirodoslovci i matematičari stekli su veliki međunarodni ugled stvarajući znanstvenu i opće kulturnu baštinu neprolazne vrijednosti. Znanstveni doprinos Hrvata općem razvitku znanosti bio je veliki. Već su spomenuta neka najistaknutija imena: Herman Dalmatin, Ruđer Bošković, Frane Petrišević, Marko Antun Dominis, Marin Getaldić, Faust Vrančić, nobelovac Ladislav Ružička i mnogi drugi koji su djelovali u stranim, bogatijim znanstvenim središtima i tako izravno utjecali na razvitak svjetske znanosti.
Početak visokoškolske nastave iz fizike u Zagrebu seže u 17. stoljeće. Isusovci su 1662. godine otvorili filozofski tečaj kakav je postojao u drugim isusovačkim visokim učilištima u Europi. U prvoj godini tog studija predavala se logika s matematikom, u drugoj fizika, a u trećoj metafizika (Dadić, 1982. str. 20).

I Opći podaci, organizacijska struktura, funkcija i povijest Knjižnice

Središnja knjižnica za fiziku organizacijski pripada Fizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posluje pod neposrednim rukovođenjem voditelja knjižnice, nastavnika za nadzor knjižnice, predstojnicima zavoda (3), te pročelnikom odsjeka. Knjižnica djeluje samostalno u namjenski izdvojenom prostoru u koordinaciji s upravom, administrativnim i znanstveno-nastavnim osobljem.

Središnja knjižnica za fiziku nastala je iz tri Zavodske knjižnice na sjednici Savjeta OOUR-a Prirodoslovnih odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 26.1.1990. godine u 8,15 satu u Vijećnici fakulteta, Roosveltov trg broj 6. Jedna od Zavodskih knjižnica, osnovana 1876. godine, i kao njen nasljednik Središnja knjižnica za fiziku, pažljivo čuva dugogodišnju tradiciju i vrijedan fond za buduće generacije. Osim toga, znajući da čuvanje nije jedini cilj knjižnice, ona se trudi opslužiti i zadovoljiti svakog korisnika traženom informacijom.

Klasifikacija knjižnice s obzirom na zadatke, korisnike i fond:

a) fakultetska knjižnica kojoj je svrha zadovoljiti potrebe nastave i studija svih stupnjeva (redovni i izvanredni studij, postdiplomski studij, pripremanje doktorata i dr.)
b) znanstvena (studijska) knjižnica sa svrhom omogućavanja znanstveno istraživačkog rada i stjecanja znanstvenih zvanja
c) specijalna knjižnica – s fondom pretežno iz područja fizike, te povijesti i filozofije znanosti, metodike nastave fizike i sl.

• Knjižnice Fizičkog zavoda (osnovana 1876. godine),
• Knjižnice Zavoda za teorijsku fiziku (osnovana 1920. godine) i
• Knjižnice Zavoda za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti (osnovana 1961. godine, na incijativu akademika Ivana Supeka).

Znanstveni rad bitno se proširuje velikim dijelom putem suradnje s Institutom "Ruđer Bošković" i Institutom za fiziku, kao i suradnjom s nizom institucija u okviru modernih disciplina (nuklearne i atomske fizike, fizike čestica, fizike čvrstog stanja i dr.). Pored predavanja, na ovom se zavodu organizira i laboratorijski rad studenata (Red predavanja, 1999./2000., str. 5).

Knjižnica Fizičkog zavoda najstarija je od spomenutih knjižnica na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu, s građom isključivo iz fizike. Vinko (Čanek) Dvoržak prvi je izabrani profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, a prva nabavljena knjiga  Tyndall: "Das Licht", kupljena u knjižari Alberta Fiedlera, upisana je njegovom rukom u Inventarnu knjigu. Knjižnica je ušla u sastav Središnje knjižnice s fondom od oko 5.000 knjiga i 200 naslova serijskih publikacija. Najstariji naslov periodičke publikacije je "Analen der Physik", koji izlazi u Halleu 1799. godine.

2. Knjižnica Zavoda za teorijsku fiziku (1920.)

Zavod za teorijsku fiziku nastao je 1920. godine i drži nastavu iz klasične elektrodinamike i drugih klasičnih disciplina, nuklearne fizike, fizike elementarnih čestica, fizike čvrstog stanja, kvantne teorije polja, te matematičke i numeričke metode. Zavod je aktivan u znanstvenoj djelatnosti kao i izvođenju i organizaciji poslijediplomske nastave. Knjižnica Zavoda za teorijsku fiziku nastaje naredbom Povjereništva za prosvjetu i vjeru od 18. veljače 1920. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovan je Seminar za teorijsku fiziku i primijenjenu matematiku i u okviru Seminara formirana je seminarska knjižnica. Ona ulazi u sastav ove knjižnice s 3.000 knjiga i 150 naslova serijskih publikacija.

3. Knjižnica Zavoda za povijest, sociologiju i filozofiju znanosti (1961.)

Zavod za povijest , filozofiju i sociologiju znanosti započeo je s radom 1961. godine i razvija nastavu i istraživački rad iz povijesti i filozofije fizike i znanosti općenito. Knjižnica nastaje dok zavod djeluje pod nazivom Zavod za historiju nauka i granične filozofske probleme. Osnovana je 1961. godine po čovjeku koji je uvijek imao osjećaj za knjigu i težio uzdići kulturu i razinu svih znanosti u korist čovjeka. Jedan veći broj knjiga svojom rukom upisao je u Inventar sam akademik Ivan Supek . Knjižnica ulazi u sastav Središnje knjižnice za fiziku s 2.000 vrijednih knjiga i 50-tak naslova časopisa.

Danas Središnja knjižnica za fiziku pripada Fizičkom odsjeku koji je u sastavu Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
Struktura bibliotečnog fonda prema znanstvenim područjima, koja uključuje publikacije iz opće fizike, metodike nastave fizike, teorijske i eksperimentalne fizike, primijenjene matematike, astronomije i astrofizike, povijesti filozofije i sociologije znanosti, (u posljednje vrijeme dopuna se vrši iz biofizike itd.), nije ravnomjerno popunjena. Pošto je fizika znanost s vrlo brzim zastarijevanjem građe, i brzim razvojem, potrebna su velika sredstva da se to pokuša pratiti novim publikacijama u knjižnici. Publikacije koje su propisane po planu i programu, u velikom su neskladu s publikacijama u knjižnici.

II Prostor i oprema Knjižnice

Knjižnica danas zaprema 350 m2 namjenski izdvojenog prostora u novoj zgradi Fizičkog odsjeka. Obuhvaća 3 prostorije s povezujućim hodnikom. Dvije jednake prostorije (s čitaonicom i spremištem) za znanstveno-nastavno osoblje i studente, jedna prostorija za knjižničarske djelatnike sa spremištem udžbenika i hodnikom koji povezuje sve prostorije u kojem je informacijski pult, kopirni stroj i spremište.

Oprema:

• 2 čitaonice sa spremištem knjiga. U svakoj čitaonici nalazi se po 26 radnih mjesta.
• 6 računala (od toga tri na mreži), 2 printera (od njih jedan laserski), scaner
• 2 telefonska aparat na istoj liniji. Jedan u radnom prostoru, a jedan u hodniku za pultom.
• 1 unajmljeni stroj za kopiranje, s 3 kartice.
• 13 dvostranih regala (polica) za pohranu knjižne građe, 9 jednostranih od toga tri ukošena (izložbena).
• 5 ugrađenih zatvorenih ormara s ključevima za pohranu dokumentacije, vrijedne knjižne građe i sl.
• 2 police s pretincima iza manipulativnog stola za odlaganje stvari korisnika koji koriste čitaonice.
• 1 manipulativni stol. U radnoj prostoriji 1 radni stol s ladicama i tri velika radna stola, a u ostalim prostorijama 38 stolova i ukupno 70 (?) stolica.
• 3 kataložna ormarića

1. Staro računalo u kome se nalazi: Stara baza ISIS version 2.3, Katedre za bibliotekarstvo, Aleksandre Horvat i Marije Laszlo, Zagreb 1992. U njemu se nalaze baze diplomskih radova, magisterija i disertacija i služi samo kao katalog korisnicima za pretraživanje. Nije na mreži, ali se podaci ažuriraju preko kataloga Prirodoslovlja.
2. Računalo, dobiveno 10.04.1995 posredstvom IRB-a (Projekt). U njemu se nalaze baze:
- Knjiga ( Baza ISIS version 3.07, iz 1993.), ukupno 10.989 naslova,
- Časopisa (Baza Sand), ukupno 514 naslova i
- Diplomskih radova 1289, magisterija 239 i disertacija 248 (Stari ISIS). Podaci uzeti 31.12.2002.
Te baze pokrivaju fond knjižnice, stalno se ažuriraju i služe kao centralni katalog knjižnice za pretraživanje korisnicima. Nije na mreži.
3. Računalo dobiveno 18. veljače 1998. na osnovi projekta Prirodoslovlje (naziv BIBLIO.PHY.HR). U njemu se nalaze baze za unos podataka, te nova baza za posudbu, koju je 2001. godine izradila Gordana Stubičan (u ACCESS-u). Baza posudbe napravljena je interno, samo za knjižnicu, i za sada olakšava brži rad s korisnicima. Računalo je umreženo i nalazi se za pultom, pa služi za pretraživanje korisnicima baza podataka na mreži, kao i elektroničkih časopisa na koje je knjižnica pretplaćena.
4. Računalo i Scanner, dobiveni 22.03.2001. od IRB-a (Projekt). Umreženo (naziv VENERA.PHY.HR). U njemu se nalaze sve baze za unos podataka, ugrađena pržilica za pohranu podataka na CD, priključen scaner i printer. U ovom računalu obavljaju se unosi svih podataka koji se kasnije distribuiraju u ostala računala da bi protok informacija kroz knjižnicu bio brži.
5. Računalo (naziv KNJIGA.PHY.HR) dobiveno od Fizičkog odsjeka 22.10.2001. Računalo za ''Home Page'' stranicu Fizičkog odsjeka (pa i knjižnice, http://phy.hr/knjiznica, te kontrolu, pohranu, nabavu i čuvanje podatka fondova knjižnice.)
6. Računalo (naziv BARBIE) dobiveno od Fizičkog odsjeka 30.09.2002. godine. Na to računalo prenesene su baze za unos knjiga, baza posudbe i web stranica knjižnice.

· izrada mjesečnog i godišnjeg plana rada te organizacija rada u Središnjoj knjižnici za fiziku,
· vođenje statistika,
· vođenje administrativnih i stručnih zadaća knjižnice,
· zastupanje knjižnice na svim razinama (projekti, sastanci, tečajevi itd.),
· pregled i evidentiranje svakodnevno pristiglih pošiljaka, te obilježavanje istih datumnicima i žigovima knjižnice,
· održavanje i ažuriranje računalne baze podataka,
· klasifikacija dokumenata,
· unos knjiga u knjigu inventara, te u bazu podataka (ISIS),
· unos časopisa u evidentne listove, te u bazu podataka (SANDI plus),
· unos diplomskih radova, magisterija i disertacija u knjigu inventara , te u bazu podataka (ISIS),
· izrada HOME PAGE stranice, te njihovo održavanje,
· tehnička obrada knjiga za posudbu,
· pružanje informacija korisnicima,
· usluge pretraživanja INTERNET stranica za korisnike,
· održavanje 5 (pet) računala u knjižnici,
· posudba i vraćanje knjiga korisnicima,
· izrada profila za pretraživanje u bazama podataka (ACCESS) i unos starih zaduženja,
· praćenje cirkulacije studenata u čitaonici,
· posudba za čitaonicu, dežurstvo u čitaonici,
· stalna briga o urednom smještaju knjižne građe na policama, brisanje prašine, nabava,
· evidencija i reklamacija zaostalih brojeva i naslova časopisa,
· međuknjižnična posudba,
· nabava knjiga i praćenje njene realizacije,
· revizija posudbe i slanje opomena za nevraćene publikacije,
· uvez i kopiranje građe za potrebe knjižnice,
· usluge kopiranja iz knjižne građe korisnicima,
· izrada bibliografija prema zahtjevima korisnika,
· rad na projektu (PRIRODOSLOVLJE),
· restauriranje i zaštita dokumenata,
· pohrana knjižne građe u Metodičkom praktikumu,
· razni popisi i otpis knjižne građe,
· otvaranje depozitarne knjižnice.