|
Katalozi |
|
|
Elektronički izvori |
|
|
Pretplata časopisa |
|
|
Novosti iz knjižnice |
|
| |
|
|
|
|
Izvještaj o radu Središnje knjižnice za fiziku
(SKF) Fizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu za 2001. godinu
Naziv biblioteke: Središnja knjižnica za fiziku (SKF)
Naziv organizacije kojoj pripada: Prirodoslovno matematički fakultet (PMF)
Sveučilište u Zagrebu, Fizički odsjek
Adresa: Bijenička cesta 32 – p. p. 162, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel. + 385 1 46 05 523
fax. + 385 1 46 80 336
Knjižnice su oduvijek mjesta za pohranu ljudskog znanja, njegovu diseminaciju i
uzajamno dijeljenje. Služe očuvanju kulture, a nezamjenjive su u procesu
obrazovanja, te znanstvenog i stručnog rada. Zbog eksplozije informacija
korisnik postaje zahtjevniji, mijenja se njegova percepcija knjižnice, pa je
neophodna i njena transformacija. Nove tehnologije u knjižnicama vode
poboljšanju kvalitete već postojećih, ali osiguravaju i nove vrste usluga (novi
oblici informacija: multimedija, hipermedija, sigurnost informacija, kontrola
pristupa, djelotvoran i brz dohvat, zaštita autorskih prava, vođenje
bibliografija, i dr.).
I Opći podaci, organizacijska struktura, funkcija i povijest Knjižnice
Središnja knjižnica za fiziku nastala od tri Zavodske knjižnice na sjednici
Savjeta OOUR-a Prirodoslovnih odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zgrebu, održane 26.1.1990. godine u 8,15 sati u Vijećnici
fakulteta, Roosveltov trg broj 6. Jedna od Zavodskih knjižnica osnovana 1876.
godine i kao njen nasljednik Središnja knjižnica za fiziku pažljivo čuva
dugogodišnju tradiciju i vrijedan fond za buduće generacije. Osim toga znajući
da čuvanje nije jedini cilj knjižnice ona se trudi opslužiti i zadovoljiti svakog
korisnika traženom informacijom.
Središnja knjižnica za fiziku preseljena je 1991. godine u nove prostorije u
Bijeničkoj cesti, gdje je planiran budući prirodoznanstveni kompleks. Važan je
korak napravljen objedinjavanjem dotadašnjih zavodskih knjižnica u jednu - Središnju
knjižnicu za fiziku. Ona je objedinila fondove triju zavodskih knjižnica:
- Knjižnice Fizičkog zavoda (osnovana 1876. godine),
- Knjižnice Zavoda za teorijsku fiziku (osnovana 1920. godine)
- i Knjižnice Zavoda za povijest, filozofiju i
sociologiju znanosti (osnovana 1961. godine, na incijativu akademika Ivana
Supeka).
U knjižnici je sačuvan veliki broj vrijednih knjiga (neke su čak iz
Isusovačke Zagrebačke akademije, najstarija iz 1658. godine), te veliki broj
vrijednih časopisa (najstariji iz 1799. godine, samo devet godina poslije prvog
specijaliziranog časopisa iz fizike). Po podacima sređenim do danas knjižnica
ima oko 15 000 naslova knjiga i 500 naslova časopisa, najvećim dijelom iz fizike
pa se može svrstati i u specijalne knjižnice.
Broj i organizacija: Knjižnica djeluje u sastavu Fizičkog odsjeka pa ima MB -
3238334.
Broj Knjižnice u Centralnom katalogu periodike: 2089.
Klasifikacija Knjižnice s
obzirom na zadatke, fond i korisnike:
- visokoškolska (fakultetska) koja zadovoljava potrebe nastave i studija svih stupnjeva i usmjerenja (redovni i
izvanredni studij, postdiplomski studij, pripremanje doktorata, ...),
- znanstvena (studijska) knjižnica sa svrhom omogućavanja
znanstveno-istraživačkog rada i stjecanja znanstvenih zvanja,
- te specijalna pošto je fond pretežno iz fizike.
II Prostor i oprema Knjižnice
Smještaj i broj m2: Knjižnica danas zaprema 350 m2 namjenski izdvojenog prostora
u novoj zgradi Fizičkog odsjeka. Obuhvaća dvije jednake prostorije (sa
čitaonicom i spremištem) za znanstveno-nastavno osoblje i studente, prostoriju
za knjižnične djelatnike sa spremištem udžbenika i hodnikom koji povezuje sve
prostorije u kojem je informacijski pult, kopirni stroj i spremište. Knjižnica
posjeduje ukupno 1410 m polica, od čega je pod knjigama (publikacijama) oko 900
m, kosih 100 m za izlaganje časopisa i separata, i smo 210 m ostalo prazno, a i
to se brzo popunjava. Zbog velikog priliva knjižne građe u 2001-oj godini
krenulo se s planom otvaranja depozitarne knjižnice koristeći se atomskim
skloništem. Dana 10.10.2001. godine pregledano je atomsko sklonište koje se
nalazi u lijevom krilu zgrade Fizičkog odsjeka (dva kata ispod knjižnice) i
zaključeno da se može u taj prostor obavljati smještaj knjižne građe, a da se
funkcija skloništa ne naruši.
Mogućnost rada studenata: Studentima je knjižnica otvorena od 8 do 18 sat.
Raspored rada unutar knjižnice uredno istaknut na oglasnoj ploči. Studentska
čitaonica radila sa 26 mjesta za sjedenje, međutim u zadnje vrijeme pojačan je
rad studenata u knjižnici, pa im se omogućilo otvaranje i profesorske čitaonice
sa još 26 mjesta. Studenti preko čitaonice mogu koristiti potrebnu im
literaturu, pa im se omogućilo oslobađanje 52 radna mjesta.
Broj naslova ukupno i po studentu: Ukupan broj naslova knjiga je oko 15 000, a
časopisa 500 naslova. Pod određenim uvjetima građa je sva dostupna korisnicima.
U 2001. godini nabavljen je veći broj udžbenika za studente, ali još uvijek
nedovoljan. Veliki broj studenata s PMF-a (oko 3500) su korisnici knjižnice, pa
je još uvijek nedostatan veliki broj udžbenika. U knjižnici se obavezno
ostavljaju dva primjerka za čitaonicu i usluge kopiranja (do 50 str.). Broj
registriranih studenata (korisnika) knjižnice svakim danom je u porastu. Veliki
problem je inozemna stručna literatura, pa je napravljen izvjestan broj kopija
za internu uporabu (čitaonicu).
Struktura bibliotečnog fonda prema znanstvenim područjima: Fond knjižnice
uključuje publikacije iz opće fizike, metodike nastave fizike, teorijske i
eksperimentalne fizike, primijenjene matematike, astronomije i astrofizike,
povijesti, filozofije i sociologije znanosti, u zadnje vrijeme dopuna se vrši iz
biofizike, itd. Područja nisu ravnomjerno popunjena. Pošto je fizika znanost s
veoma brzim zastarijevanjem građe, i brzim razvojem, potrebna su velika sredstva
da se pokuša pratiti publikacijama. Publikacijama koje su propisane po programu
je u velikom neskladu s publikacijama u knjižnici. Potrebne su dopune fondova
knjižne građe za studente u knjižnici.
Tehnička oprema u knjižnici se sastoji od kopirnog stroja (unajmljeni preko
Fizičkog odsjeka – Branko Lović), dva telefona (pokriva samo područje Zagreba),
printer, skener i tri računala (projekt Prirodoslovlje – IRB) i dva računala
(Fizički odsjek). Dakle, ukupno u knjižnici ima pet računala:
1. Računalo (staro, u njemu se nalaze baze za unos diplomskih radova,
magisterija i disertacija). Podatke nemamo.
2. Računalo Digital Venturis 466d2, serijski broj PC 506 08 044; 7C 447 42 025,
dobiveno 10.04.1995 preko IRB-a (Projekt). U njemu se nalaze baze ISIS, Sand,
isis (opera i acta)
3. Računalo (PC 166 Intel Pentium, Inv. Br. 28 704) dobiveno 18. veljače 1998.
preko projekta Prirodoslovlje. Pokvarilo se 24.06.1999. i u 2000-toj
popravljeno. Umreženo (naziv BIBLIO.PHY.HR 161.53.7.100). U njemu se nalaze baze
ISIS, te nova baza za posudbu koju je 2001. godine uradila Gordana Stubičan (u
ACCESS).
4. Računalo PC(Tetral – AC203) + monitor»15»(Sony model CPD-E100P, Inventarni
broj 30206 + Scanner Hewlett Pickard, Inv.br. 30194, dobiveno 22.03.2001. preko
IRB-a (Projekt). Monitor se dva puta kvario i bio na popravci u 2001. godini.
Umreženo (naziv VENERA.PHY.HR 161.53.7.189). U njemu se nalazi baza Sand,
ugrađena pržilica, priključen skener i printer.
5. Računalo KNJIGA.PHY.HR 161.53.7.219 dobiveno preko Fizičkog odsjeka
(Inventarni broj 72933) dobiveno 22.10.2001.
Osoblje knjižnici u 2001-oj godini, bez obzira na sve napore o otvaranju novog
radnog mjesta, ostalo je na radu dvije djelatnice. Jedna djelatnica (mr.sc.
Ranka Schneider-Kaić) je na bolovanju. Dana 03.03.2001. raspisan je natječaj (za
zamjenu djelatnice na bolovanju) u Večernjem listu i prijavilo se 13 kandidata
od kojih je izabrana Gordana Stubičan diplomirani knjižničar. Djelatnica je
počela s radom od 01.05.2001. Djelatnice i dalje rade u smjenama s tjednim
ritmom promjene, tako da su omogućile otvorenost knjižnice cijeli radni dan od 8
do 18 sati. Ovaj ritam rada je privukao veliki broj stalnih studenata koji rade
u čitaonici.
Godišnji odmor djelatnice su koristile od 30. 07. 2001. do 24. 08. 2001.
Ankica Valenta (od 32 radna dana koristila 29) od 16.07.-24.08.2001., a Gordana
Stubičan (od 26 radnih dana koristila 19) od 30.07.-24.08.2001.
U 2001. godini ukupan broj radnih dana bio je 225, a neradnih 140 (subote,
nedjelje i blagdani) .
Pošto knjižnica svojim prostorom, fondom knjiga, brojem korisnika zahtjeva veći
broj djelatnika, tražena je pomoć Kolegija (Fizičkog odsjeka) da se pošalje
dopis Ministarstvu za otvaranjem novog radnog mjesta, pa je taj zahtjev u
cijelosti priložen:
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET
FIZIČKI ODSJEK Zagreb, 21.12.2001.
SREDIŠNJA KNJIŽNICA ZA FIZIKU
Bijenička 32, Zagreb
Ministarstvo znanosti i tehnologije
Strossmayerov trg 4, Zagreb
PREDMET: suglasnost za zapošljavanje novog djelatnika
na neodređeno vrijeme - u Središnjoj knjižnici za fiziku
Poštovani,
sukladno s "mjerilima za određivanje broja stručnih bibliotečnih radnika" iz
Glasnika Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske, 1/1991, 3-4 i
Odlukom Kolegija PMF-a, Fizičkog odsjeka, molimo Vas za suglasnost vezano uz
otvaranje novog radnog mjesta diplomirani knjižničar u Središnjoj knjižnici za
fiziku PMF-a, te za zapošljavanje i odgovarajuće financiranje novog djelatnika
na neodređeno vrijeme.
Navedena suglasnost nam je potrebna kako bismo pravovremeno raspisali natječaj
za popunu gora navedenog radnog mjesta.
Trenutno u knjižnici rade dvije diplomirane knjižničarke, od kojih je jedna na
dužem bolovanju te je na određeno vrijeme mijenja jedna djelatnica.
Molimo Vas da uvažite našu potrebu za otvaranjem novog radnog mjesta
diplomiranog knjižničara čime bi se uvelike olakšao rad u Središnjoj knjižnici
za fiziku PMF-a.
Unaprijed se zahvaljujemo.
S poštovanjem
Pročelnica:
Prof. dr. sc. Anđelka Tonejc
OBRAZLOŽENJE
Trenutno u knjižnici rade dvije diplomirane knjižničarke, od kojih je jedna na
dužem bolovanju te je na određeno vrijeme mijenja jedna djelatnica.
Na temelju nama dostupnih podataka o "mjerilima za određivanje broja stručnih
bibliotečnih radnika" iz Glasnika Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Hrvatske, 1/1991, 3-4 napravili smo usporedbu sa našim trenutnim podacima i ona
ukazuje na potrebu za otvaranjem jednog ili dva nova radna mjesta:
MODEL KNJIŽNICA - FAKULTETSKA(Po Glasniku Ministarstva prosvjete i kulture RH)
Prirodoslovno matematički fakultetFizički odsjek
broj studenata: 1000 broj studenata: 2.000; 3.761 korisnika posjetilo knjižnicu;
2.355 posudba knjiga; 2.882 korištenih publikacija u čitaonici
znanstveno-nastavno osoblje: 100 znanstveno-nastavno osoblje: 80 naših + mnogi
sa susjednih institucija
minimum fonda: 10.000 svezaka200 naslova periodike naš trenutni fond: 15.000
svezaka 500 naslova periodike
godišnji prirast: 3.000 svezaka godišnji prirast: 2.000 svezaka
prostor: 600 m2 prostor: 350 m2 + prostor zadepozitarnu knjižnicu
otvorenost: 10 sati dnevno otvorenost: od 7.30 - 19.00 sati(11,5 sati dnevno)
minimum broja zaposlenih: 3 VSS bibliotekara1 knjižničar broj trenutno
zaposlenih: 2 VSS bibliotekara(potrebno 3)
Obrazloženje gore navedene tablice:
- Na Prirodoslovno matematičkom fakultetu je upisano oko 3.500 studenata, a oko
2.000 tih studenata korisnici su ove knjižnice. Imamo i nešto studenata
korisnika s ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim njih knjižnicu
posjećuju srednjoškolci za izradu maturalnih radnji. Veliki broj studenata čita
i uči u čitaonici (26 radnih mjesta u studentskoj prostoriji i 26 radnih mjesta
u profesorskoj prostoriji, ukupno 52 radna mjesta), te posuđuju knjižničnu građu
za čitaonicu, budući da je literatura iz fizike za naše studente jako oskudna i
skupa. U 2000-toj godini knjižnicu je posjetilo 3.761 korisnik, 2.355 knjiga je
posuđeno van knjižnice, a 2.882 publikacije su korištene u čitaonici, što je sve
uredno evidentirano u knjižnici. Napominjemo da su radna mjesta u čitaonici
svakim danom popunjena. Knjižnica očito ima veliki uticaj u formiranju novog
znanstvenog potencijala Hrvatske.
- Naše znanstveno-nastavno osoblje uredno koristi knjižnicu, te zbog blizine
Matematičkog odsjeka, Geofizičkog odsjeka, Instituta Ruđer Boškovića, Instituta
za fiziku Sveučilišta u Zagrebu, itd., znanstveno-nastavno osoblje tih
institucija su također česti korisnici naše knjižnice. Knjižnica je otvorenog
tipa što znači lagan pristup svim zainteresiranim u RH, a što nju razlikuje od
nekih knjižnica pri institutima koje nemaju slobodan pristup, te korisnici
moraju imati posebne dozvole. U skladu s tim naša knjižnica pruža usluge vrlo
velikom broju znanstvenika i studenata, kako iz Zagreba, tako i iz drugih
sveučilišnih središta RH. Među ostalim nju posjećuju i koriste i strani
znanstvenici, gosti sveučilišta.
- Središnja knjižnica za fiziku je najstarija te vrste u Hrvatskoj, s
najstarijim časopisom iz fizike od 1799. godine, s dugim kontinuitetom gore
spomenutih časopisa. Središnja knjižnica za fiziku nastala je od tri zavodske
knjižnice, te preostaje još uvijek veliki posao da bi se od nje načinila, u
pravom smislu, jedna odsječka knjižnica. Svaka Zavodska knjižnica imala je svoju
metodu rada, te je potrebno veliki dio građe rekatalogizirati i objediniti.
Knjižnica posjeduje oko 15.000 veoma vrijednih naslova knjiga među kojima je
najstarija iz 1658. godine, te oko 500 naslova časopisa isto tako velike
vrijednosti. Te veoma vrijedne zbirke treba sačuvati, a istovremeno i ponuditi
najširoj javnosti, unijeti u računalne programe (veliki dio toga već je urađen)
i uredno složiti da bi u svakom momentu bile dostupne korisnicima. Osim toga
knjižnica ima vrijedne zbirke disertacija, magisterija i diplomskih radova.
Knjižnica Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku zapaljena je u ratu 1991.
godine, ali srećom u našoj knjižnici su sačuvani neki radovi magisterija i
disertacija, te knjiga izdanih s znanstvenih skupova u IUC Dubrovnik.
- Godišnji prirast knjižnice u zadnje vrijeme je raznolik. Zadnjih godina
prirast knjiga kreće se oko 1.300 svezaka (kupljenih i darovanih), tekućih
časopisa oko 200, diplomskih, magistarskih radnja i disertacija oko 100, čuvanih
preprinata oko 200, te ostalog sivog tiska koji pristiže u knjižnicu.
- Prostor knjižnice je velik oko 350 m2 i sastoji se od 3 zasebne prostorije i
to: prostorija sa časopisima i za rad profesora, čitaonica zajedno sa knjigama
za posudbu, radna prostorija sa udžbenicima, te predvorje preuređeno za prijem
korisnika zajedno sa dijelom periodike. Iz navedenih podataka može se uočititi
da ne postoji fizička mogućnost pokrivanja s dvije djelatnice, a građa se nalazi
u svim prostorima u koje ulaze korisnici i treba je zaštititi.
Također se planira pripremanje depozitarne knjižnice što je već uveliko nužno, a
to se ne može početi provoditi u plan bez novog radnog osoblja. S pojavom
depozitarne knjižnice predviđa se potreba otvaranja i novih radnih mjesta uz
postojeća.
- Knjižnica je otvorena cijeli dan. Djelatnice rade u dvije smjene s tjednim
ritmom promjena, ali slučajevi odsutnosti (bolovanja) jedne djelatnice knjižnica
je maksimalno otvorena za rad korisnika samo u jednoj smjeni, te korisnici
(studenti) s negodovanjem prihvaćaju takav rad.
Ove norme iz gore navedene tablice opravdavaju naš zahtjev za radnim osobljem, a
uz njih možemo navesti i veliki broj poslova koji se javljaju u knjižnici.
· Usluge kopiranja (do 50 stranica iz knjiga i članci iz časopisa koji se ne
posuđuju) iz dana u dan naglo rastu. Ako se u knjižnici nalazi samo jedan
primjerak knjige onda ona ne ide u posudbu, a takvih knjiga je jako puno, pa ne
čudi velika potreba usluga kopiranja. Osim toga knjižnica ima jedan dio građe
pohranjene u Metodičkom praktikumu, pa su česte potrebe donošenja i odnošenja
građe, te usluge kopiranja.
· Međuknjižnična suradnja u zadnje vrijeme izuzetno je pojačana sa Splitom,
Osijekom, Rijekom, Siskom, Sarajevom i s knjižnicama unutar Zagreba. Potrebe
kopiranja i slanja članaka zahtjeva dodatan posao.
· Knjižnica je sudionica projekta Prirodoslovlje, pa su česta stručna
usavršavanja (sastanci, seminari, tečajevi i sl. ) osoblja, te iziskuju
zatvorenost knjižnice uz sadašnji broj zaposlenih.
· Internet i njegova velika primjena iziskuje oslobađanje jednog djelatnika gore
navedenih poslova kako bi mogli pratiti moderan način komuniciranja.
· U knjižnici je otvorena i stalna izložba radova naših znanstvenika. U svakom
slučaju znanstvenici ove institucije trebaju imati jednu dobru knjižnicu, a ona
je obvezna preuzeti uredno praćenje bibliografije znanstvenih radova ove
institucije.
Kad uz Vašu pomoć odobrenjem novog radnog mjesta ova vrijedna zbirka bude
ponuđena preko Interneta široj društvenoj zajednici, dat će značajan ugled ne
samo našoj knjižnici nego i Hrvatskoj. Knjižnica je sudjelovala na jednom
njemačkom projektu i s obzirom da ima vrijednu zbirku građe na njemačkom,
upisana je u «Priručnik njemačke povijesne knjižne građe u Evropi» IX. Svezak:
Hrvatska, Slovenija, Italija.
Zagreb, 09.03.2001.
Nastavnika za nadzor knjižnice: Voditelj knjižnice:
Prof. dr. sc.Dubravko Klabučar Ankica Valenta, prof.
Knjige
Po Inventarnoj knjizi fond knjiga se povećao za 516 (Inventarni broj
5598 – Inventarni broj 5082). Knjige su nabavljane kupnjom, darom i zamjenom.
Zamjena knjiga je bila u slučaju da student izgubi posuđenu knjigu može se
razdužiti s kupljenom istom knjigom ili u istoj vrijednosti donijeti drugu. U
drugom mjesecu kupljeno je 55 novih knjiga za potrebe nastave. U trećem mjesecu
prof. R. Krsnik je sa svog projekta nabavio za knjižnicu oko 60 srednjoškolskih
udžbenika za nastavu Metodika fizike. U desetom mjesecu kupljeno je iz fondacije
SABRE 75 knjiga (biofizika, povijest i filozofija znanosti, fizika,
informatika). U ovoj godini najveća donacija je bila ostavština prof. Duževića.
Veliki broj knjiga u knjižnici se ne posuđuje van, pa se studenti koriste nekim
knjigama samo u čitaonici, a da bi zadovoljili studente prave se kopije knjiga
koje se ne mogu nabaviti. Te su kopije samo za internu uporabu, a njih je
upisano u knjigu inventara 46 primjeraka u ovoj godini.
U bazu podataka za unos knjiga, ISIS, unijeto je oko 1000 knjiga pa je MFN
10.627.
Časopisi
Časopisi su ove godine, kao i prethodnih, zahtijevali dosta pozornosti. Prvo su
se tražila sredstva za časopise koje primamo potporom Ministarstva. Raspisan je
natječaja za nabavu časopisa. Reklamirani su brojevi koji još nisu pristigli u
knjižnicu od proteklih godina. Stalna relacija za časopise bila je Ministarstvo
znanosti i tehnologije, dobavljačka kuća Tamaris, te veliki broj naših
znanstvenika koji su zainteresirani da se ta vrsta građe što urednije nalazi na
policama. Arhiva za časopise u knjižnici puna je raznih molbi, zahtjeva, popisa
časopisa i ostalih dopisa o toj vrsti građe. Prije godišnjeg odmora krenulo se u
natječajnu proceduru da bi časopisi što prije bili uplaćeni. Međutim, i pred
svih nastojanja uplata se desila u 10 mjesecu 2001. godine. Njihovo pristizanje
je počelo krajem godine.
Diplomski, magistarski radovi i disertacije
U Inventarnoj knjizi diplomskih
radova, magisterija i disertacija u 2001. godini unijeto je 102 rada
(1234-1132). U bazi podataka MFN za diplomske je 986, a za magisterije i
disertacije MFN je 271. U trećem mjesecu svi radovi ove vrste su pregledani u
bazi podataka, uredno složeni na police i popisana prezimena na hrptu rada zbog
lakšeg pronalaženja.
Preprinti
Ovaj oblik knjižne građe je u strahovitom padu. Pojava računala i
elektroničkog pristupa bazama podataka u mnogim Institucijama dovela je do
smanjenja ovog tipa informacija znanstvenika. Po Knjizi inventara u 2001. godini
pristiglo je 171 sveščić (1574-1403).
Čuvanje ove vrste građe u knjižnici je oko četiri godine, pa je veliki dio građe
skinut s polica i odbačen u stari papir.
Sivi tisak
U knjižnicu redovito stiže veliki broj plakata sa znanstvenih
skupova, prodajni katalozi, i ostala građa koja pripada toj grupi, te se uredno
pohranjuje na police određene za tu namjenu.
Časopisi s elektroničkim pristupom
Za ovaj vid komunikacija najzaslužniji je
prof. D.Klabučar u ovoj godini njega zamjenjuje doc. M.Požek, ali ove godine bio
je u nemoguće da se ostvari ovaj pristup, jer časopisi nisu na vrijeme uplaćeni.
Taj pristup se dobiva po stizanju uplata za časopise od izdavačke kuće, a pošto
su časopisi bili uplaćeni krajem godine bilo je kasno za taj pristup. No, na web
stranicama mogao se naći veliki broj elektronskih časopisa kao besplatan
pristup. O tome su korisnici bili detaljno upoznati preko web stranice Knjižnice
Instituta Ruđer Bošković.
Korisnici i posudba
Zadnje godine osjeća se veliki porast korisnika. U ovoj
godini upisano je oko 1000 novih korisnika. Čitaonica je stalno zauzeta i veliki
broj publikacija se koristi u njoj za čitanje. Za pultom postoji bilježnica u
kojoj se svakodnevna evidentira:
· posudba knjiga – 2861 publikacija
· broj korisnika - 6211
· broj čitanih publikacija u čitaonici – 2826
Ovdje se uočava da je broj posuđenih knjiga vani i broj čitanih publikacija u
čitaonici sličan. Broj korisnika knjižnice se u odnosu na 2000.-tu godinu
povećao skoro duplo (sa 3761 na 6211).
Ostalo
Ažurirana stalna izložba znanstvenika i suradnika u studentskoj
prostoriji, veliki broj radova je nestao (studenti su se poslužili) pa će se
morati nadopuniti novim kopiranjem radova.
Održano je nekoliko sastanaka (8.2., 15.3., 4.4., ...) projekta Prirodoslovlje.
O radu na samom Projektu pišu se zapisnici koji se nalaze u zasebnoj arhivi
knjižnice.
Ankica Valenta je prisustvovala:
· Na nekoliko korisnih seminara IRB-a (kolokvij knjižnica IRB-u)
· Od 23 do 24.03.2001. održan je seminar u Rijeci (Treći dani specijalnih
knjižnica)
· Na nekoliko seminara u NSK ( jedan od njih «Izgradnja knjižnog sustava/mreže
Sveučilišta u Zagrebu» Nacionalna i sveučilišna knjižnica)
· Dva seminara na FER-u
Gordana Stubičan je od 23.do 24. 10. bila na tečaju (Microsoft front page).
Dana 03.12.2001. pokrenuta je akcija prikupljanja starog papira i poslan e-mail
na fizika@phy.hr. Novac prikupljen ovom akcijom upotrijebit će se za
razminiranje. Akcija je pokrenuta u suradnji s klubom «Rotary» i zakladom
«Hrvatska bez mina», a za nas je bila odgovorna osoba Goran Brkić.
Zagreb, 31.01.2002.
Nastavnik za nadzor knjižnice:
Prof. dr.sc. Dubravko Klabučar
Voditeljica knjižnice:
Ankica Valenta, prof.
|
|
|
|
Info |
|
|
O knjižnici |
|
|
Aktivnosti |
|
|
Ostalo |
|
|
|